EU potpore mikro, malim i srednjim poduzećima za internacionalizaciju
Od 1. srpnja mikro, mali i srednji poduzetnici mogu se javiti na poziv na dodjelu bespovratnih sredstava
Europske unije „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“ te ostvariti potpore za sudjelovanje na
međunarodnim sajmovima, u iznosima od minimalno 6.000,00 do maksimalno 120.000.00 eura.
Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za poziv iznosi 25 milijuna eura. Poziv je otvoren do 30.
prosinca 2026. odnosno do iskorištenja raspoloživih bespovratnih sredstava alociranih za njega.
Zapošljavanje i rad maloljetnika
Zapošljavanje i rad maloljetnika poseban je dio radnog prava, kojemu se zbog nedostatka radne
snage sve više daje na značaju. Ovaj dio radnog prava osobito je važan jer uključuje zaštitu posebno
osjetljive kategorije radnika i štiti ih od potencijalne zlouporabe, dok istodobno omogućuje njihovo
postupno uključivanje u svijet rada.
U ovom članku iznesene su zakonske odredbe koje se odnose na rad maloljetnika i učenika, uključujući
dobne granice, vrste dopuštenih poslova, radno vrijeme te zaštitne mjere koje zakon predviđa u svrhu
očuvanja dobrobiti maloljetnika.
U ovom članku nisu obuhvaćeni rad djece i maloljetnika koji pohađaju obvezno osnovno obrazovanje
kao ni obavljanje poslova u okviru provedbe učenja temeljenog na radu, kao što je praktični rad
učenika strukovnih škola.
Neslaganje radnika s rasporedom korištenja godišnjeg odmora
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Poslodavac je taj koji organizira rad i radne zadatke svojih radnika. Isto tako, poslodavac je dužan
radnike uputiti na korištenje godišnjeg odmora, u skladu s organizacijom rada te mogućnostima za
odmor raspoložive radnicima.
No što ako se radnik tome usprotivi i samovlasno odluči koristiti slobodne dane kad to njemu
odgovara?
Porezni nadzor po odredbama Općeg poreznog zakona
Opći porezni zakon uređuje provođenje poreznog nadzora nad poreznim obveznicima, ali se uz taj
Zakon na postupanje poreznog tijela primjenjuje i Zakon o općem upravnom postupku.
Zakonom o općem upravnom postupku uređuju se pravila na temelju kojih tijela državne uprave i
druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje
imaju javne ovlasti (javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju
i rješavaju u upravnim stvarima. Među upravne stvari spada i porezni nadzor.
Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o
pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno
primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.
Ako porezni obveznik ne bi prihvatio odluku drugostupanjskog tijela u vezi s poreznim nadzorom,
mogao bi podnijeti tužbu upravnom sudu pa bi se u postupku poreznog nadzora primjenjivao i Zakon
o upravnim sporovima.
Menadžment prinosa i politika prebukiranja u hotelijerstvu u uvjetima neizvjesnosti i poremećaja u poslovanju
Menadžment prinosa je razvijena, znanstvena i stručna praksa koja se dosta široko rabi u svim
uslužnim djelatnostima s ograničenim kapacitetom omogućujući posebice hotelijerskoj industriji
donošenje najbitnijih poslovnih odluka, na primjer, koliko kapaciteta prodati, kojim klijentima i po
kojoj cijeni. Politika prebukiranja kao osnovna sastavnica menadžmenta prinosa nije nimalo lagan
zadatak i numerički je intenzivan koji traži neprekidni monitoring i zahtijeva utvrđivanje optimalne
razine prebukiranja u svakom trenutku te kontinuirano prilagođavanje ovisno o specifičnostima
potražnje za hotelskim sobama i statistici bukinga.
Dinamičnim trendovima turizma, tehnologije i potreba suvremenih putnika te učestale krizne situacije
(pandemija COVID-19, rat u Ukrajini, migracijski problemi, globalno zatopljenje, smanjenje životnog
standarda u emitivnim turističkim zemljama…) kada dolazi do poremećaja u standardnim tokovima
poslovanja traži odgovore na čitav niz novih pitanja: Je li poslovanje sukladno ekonomiji obujma
jedini i pravi način upravljanja ovom industrijom? Kako se može nastaviti postojeći model upravljanja
u uvjetima promijenjenih sigurnosnih uvjeta? Može li i dalje u hotelima imati postojeći buffet doručak
s velikim brojem ljudi u hotelima i hoće li zrakoplovi moći letjeti s jednakim brojem putnika?Kako
stvoriti turistički proizvod koji omogućuje zahvaćanje širih tržišnih segmenata? Kako odrediti koje će
ciljane skupine najbolje reagirati na hotelijerski proizvod, cijenu, promotivnu poruku i distribucijske
tehnike? Koji je tržišni segment najisplativiji te po čemu su bolji ili lošiji od konkurencije?
Ono što u ovom trenutku sigurno može osigurati uspješnost je odmak od masovnog načina poslovanja
i okretanje stvaranju dodane vrijednosti, socijalnoj odgovornosti i shvaćanju potreba pojedinca.
Hoteli koji to prepoznaju i brzo se prilagode novonastalim potrebama, imaju veliku šansu za uspjeh.
Turistički najam: izazovi u oporezivanju i status domaćina
Broj pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu neprestano raste – prema podacima Porezne uprave,
2024. godine bilo je oko 112 tisuća iznajmljivača, što je čak 15 tisuća više nego dvije godine ranije. I dok
brojke rastu, s njima dolaze i nova pravila. Jer, uz to što turizam puni proračun, sve više utječe i na cijene
stanova, dostupnost stanovanja i opterećenost infrastrukture – osobito u obalnim gradovima.
Upravo zato u posljednje dvije godine država je krenula ozbiljnije regulirati ovaj sektor. Osim što je
krajem 2023. donesen Zakon o turizmu, od 1. siječnja 2025. na snagu su stupile i izmjene niza propisa
– Zakona o porezu na dohodak, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o upravljanju zgradama.
Među najvažnijim promjenama ističe se uvođenje razlike između “iznajmljivača” i “domaćina” –
domaćin mora imati prebivalište u županiji gdje iznajmljuje. Ta razlika otvara vrata potencijalnom
novom načinu oporezivanja u budućnosti.
Paušalni porez po krevetu i dalje je najčešći model oporezivanja dohotka pružatelja ugostiteljskih
usluga u domaćinstvu – neovisno o tome radi li se o iznajmljivaču luksuzne vile ili jednostavnog
apartmana uz magistralu. No sve je više rasprava o tome koliko je taj model zapravo pravedan.
Ovaj članak detaljno analizira regulativne promjene za djelatnosti iznajmljivanja smještaja u turizmu
od početka 2025. godine.
Posebna pozornost posvećena je i tzv. nekomercijalnom smještaju odnosno stanovima i kućama koje
se u službenim evidencijama ne vode kao registrirani smještaj za turizam, ali se svejedno koriste i u te
svrhe. Prema Popisu stanovništva iz 2021., u RH je više od 230 tisuća objekata koji se koriste isključivo
za odmor. Zanimljiv je podatak da je više od 53 tisuće nekretnina prodano strancima u zadnjih pet
godina; najviše Slovencima, Nijemcima i Austrijancima. Sve to dodatno otežava pristup stambenom
prostoru lokalnom stanovništvu, a posebno je osjetljivo pitanje kada se takve nekretnine koriste za
neprijavljeno turističko iznajmljivanje.
Kako se zapravo oporezuje djelatnost iznajmljivanja smještaja u turizmu? Je li riječ o najmanje
oporezovanoj djelatnosti u RH? Što donosi razgraničenje domaćina od drugih iznajmljivača i hoće li
to u budućnosti donijeti novu poreznu politiku? Kakav je utjecaj nekomercijalnog smještaja?
Odgovore na ta, ali i druga pitanja – uključujući kako se računa indeks turističke razvijenosti, zašto
su apartmani u višestambenim zgradama pod posebnom lupom i što zapravo znači biti domaćin –
donosi ovaj rad.
Izmjene Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a izmijenjeni
su određeni podaci koji se unose u matičnu evidenciju mirovinskih osiguranika i određeni podaci na
tiskanicama prijave osiguranika. U članku se obrađuje sadržaj tih novina.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju
Hrvatski sabor je 27. lipnja 2025. usvojio novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se uređuju
prava iz mirovinskoga osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i uvjeti za njihovo ostvarivanje
i korištenje. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi određene novine u odnosu na Zakon o
mirovinskome osiguranju iz 2014., koje se obrađuju ovim člankom. Izmjene se u najvećoj mjeri odnose
na povećanje razine adekvatnosti mirovina, kao i proširenje mogućnosti rada umirovljenika.
Plaća i ostali primici sezonskih radnika zaposlenih na određeno ili neodređeno vrijeme
Poslodavac koji obavlja sezonsku djelatnost može zaposliti radnika na određeno vrijeme u trajanju
do devet mjeseci, pri čemu se za sezonski rad na određeno vrijeme ne primjenjuju sva ograničenja
propisana za ugovore o radu na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor za stalne sezonske
poslove, poslodavac preuzima obvezu plaćanja doprinosa za radnikovo produženo mirovinsko
osiguranje u razdoblju između dva radna odnosa na određeno vrijeme. Ako se ugovor o radu za
stalne sezonske poslove sklopi na neodređeno vrijeme, poslodavac se mora s radnikom sporazumjeti
o njegovom statusu u razdoblju između dviju sezona dok nema potrebe za radom.
Radnik zaposlen na određeno vrijeme ima za razdoblje trajanja radnog odnosa pravo na plaću,
naknadu plaće, naknade troškova, nagrade i druge primitke pod jednakim uvjetima kao ostali radnici
zaposleni kod istog poslodavca. Radnik zaposlen na neodređeno vrijeme ima sva novčana prava iz
radnog odnosa, osim za razdoblje između dviju sezona kada nema pravo na plaću.
Unos robe u putničkom prometu za osobne potrebe putnika
Roba nekomercijalne naravi, koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika, oslobođena je od plaćanja
carine, PDV-a, posebnog poreza, trošarine i drugih javnih davanja pod uvjetom da ne premašuje
propisanu ukupnu vrijednost ili propisanu količinu, pri čemu narav ili količina robe u osobnoj prtljazi
ne smije ukazivati na uvoz robe komercijalne naravi ili iz komercijalnih razloga.