Primjena Uredbe o zaštiti podataka (GDPR)
U situaciji ulaska umjetne inteligencije na velika vrata, prikupljanja i manipuliranja velikom količinom
podataka Uredba o zaštiti podataka čini se da je važnija nego ikad. Obvezatnost primjene Uredbe je
vrlo široko utvrđena, primjenjuje se na sve pravne osobe, trgovačka društva, pojedince koji obavljaju
djelatnost, udruge, bolnice i brojne druge subjekte.
Agencija za zaštitu osobnih podataka zauzela je 6. mjesto od 30 europskih nadzornih tijela po
ukupnom iznosu izrečenih upravnih novčanih kazni u 2025. godini. Samo prošle godine izrečeno je 13
upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6.725.000,00 eura.
Otkaz ugovora o radu radniku koji je na privremenoj nesposobnosti za rad, na bolovanju
Otkaz ugovora o radu jednostrano je očitovanje volje ugovorne strane kojim ta strana želi okončati ugovor o radu, odnosno dvostranoobvezni ugovor. Dostava otkaza ugovora o radu drugoj ugovornoj strani dovodi do prestanka ugovora o radu. Otkaz koji daje poslodavac radniku mora biti u pisanom obliku, obrazložen i dostavljen osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Iznimno, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad, što se u praksi tako i tumačilo, no od siječnja 2023. godine imamo i izrijekom navedeno u propisu.
Potpisan novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva
Sklopljen je novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva (Nar. nov., br. 37/26.), s primjenom od 1. travnja 2026. godine, osim članka 30. stavka 1. koji se primjenjuje od 01. svibnja 2026. godine. Kolektivni ugovor je sklopljen na određeno vrijeme do 31. prosinca 2027. godine. Uz ostale promjene, Poslodavac je dužan isplaćivati osnovnu plaću za tipične poslove u […]
Slobodan dan za prekovremeni rad
Puno radno vrijeme radnika u Republici Hrvatskoj je četrdeset sati tjedno i prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23., 64/23.) ne može biti duže. No u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, […]
Privremeno obavljanje poslova drugog radnog mjesta prema uputi poslodavca
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću,
a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno
obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada,
poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Poslodavci se ponekad nađu u situaciji da rasporede
radnike, ne bi li organizirali rad, na nove, druge radne zadatke, čime se nameće pitanje koliko daleko
ići u tumačenju navedenoga članka.
Pitanje organizacije rada i radnih zadataka radnika nikada nije jednostavno jer mora pomiriti potrebe
rada i kapitala i osobne zahtjeve, ideje, mišljenja i htjenja radnika.
Naknada troška prijevoza zaposlenicima javnih službi u okolnostima subvencioniranog ili besplatnog prijevoza
Naknada za trošak prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla nesumnjivo je već dugi niz godina,
usuđujemo se reći, najsloženije materijalno pravo koje se isplaćuje radnicima i zaposlenicima javnih
službi.
Pitanje naknade troška prijevoza složeno je samo po sebi, no na isto u posljednje vrijeme utječu i
vanjske okolnosti odnosno pojedine jedinice lokalne samouprave donose odluke o subvencioniranju
ili pak potpuno besplatnom javnom prijevozu za svoje stanovnike ili skupine stanovnika.
Obveze poslodavca iz područja zaštite na radu
Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava
zdravlje radnika. Zaštita na radu kroz propis i pravilnike detaljno je razrađena i obvezatnost široko
postavljena.
Koje su obveze poslodavca, odgovornost, procjena rizika, tko je izrađuje, stručnjak zaštite na radu i
slično, samo su neke od tema koje autorica podastire u tekstu koji slijedi.
Obvezno izvješće o volontiranju za 2025. godinu
Dugi niz godina u nas postoji zakonska obveza izvješćivanja o obavljenim uslugama ili aktivnostima
organizatora volontiranja. Udruge, zaklade, ustanove i sve druge pravne osobe iz čijeg osnivačkog
akta proizlazi da nisu osnovane s ciljem stjecanja dobiti te državna tijela i tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave koja su u protekloj godini bile organizatori volontiranja dužne su
do 31. ožujka 2026. godine podnijeti izvješće o volontiranju za proteklu 2025. godinu
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2026. godini
Zakonom o obrtu uređene su javne ovlasti koje su prenesene na Hrvatsku obrtničku komoru, ali i
cijeli niz zadataka koje Komora obavlja, kao što su promicanje obrta i obrtništva, zastupanje interesa
obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, vođenje knjige obrtnika,
evidencija, savjetovanje obrtnika, davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju
propisa u oblasti obrtništva i slično.
Kako bi bila u mogućnosti izvršavati sve zadatke i zakonske i statutarne, za rad stručnih službi i tijela
Komore valja osigurati sredstva.
Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran priljev sredstava za
obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori
Hrvatska gospodarska komora je pravna osoba, samostalna stručno-poslovna organizacija
gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa
te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu.
Komori su za rad i općenito djelovanje potrebna sredstva koja će se osigurati iz članarine, prihoda od
obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i drugih izvora.
Podsjećamo na obveze subjekte koji su obveznici plaćanja članarine, ali i na mogućnosti dobrovoljnog
plaćanja članarine odnosno korištenja usluga i proizvoda prema cjeniku.