Klaudija Ikić, univ. spec. oec. – Racunovodstvo i financije | HZRFD

Nova stopa zatezne kamate od 1. srpnja 2026. godine

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Tue, 30 Jun 2026 06:59:33 +0000

Osnovu za obračun zatezne kamate čini kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila u svojim posljednjim glavnim operacijama refinanciranja, a koja je objavljena prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. Kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i koja je na snazi 1. srpnja 2026. iznosi 2,40 % […]

Source

Utjecaj računovodstvenih procjena na rezultat poslovanja

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Fri, 26 Jun 2026 19:13:46 +0000

Najave o mogućem uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže u sklopu paketa antiinflacijskih mjera stavile su u središte pozornosti pitanje iskazanog rezultata poslovanja poduzetnika. U takvim okolnostima nameće se razmatranje bi li dodatno porezno opterećenje moglo stvoriti poticaj za primjenu konzervativnijih računovodstvenih procjena koje dovode do nižeg iznosa iskazane dobiti kako bi se izbjeglo ili barem minimaliziralo plaćanje dodatnog poreza, ili će ipak menadžment i dalje nastojati iskazati što bolje poslovne rezultate kako bi zadovoljio očekivanja vlasnika, investitora i drugih korisnika financijskih izvještaja, a istovremeno ostvario pravo na bonuse i druge oblike nagrađivanja povezane s uspješnošću poslovanja.

Source

Obveza izrade konsolidiranih financijskih izvještaja za 2025.godinu

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Sun, 31 May 2026 17:56:44 +0000

Konsolidirani financijski izvještaji pružaju cjelovit prikaz financijskog položaja, uspješnosti poslovanja, novčanih tokova i promjene kapitala grupe poduzetnika kao jedinstvene gospodarske cjeline. Matična društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja podliježu obvezi konsolidacije bila su dužna do 30. travnja 2026. godine prijaviti Financijskoj agenciji obvezu konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu, dok je krajnji rok za dostavu konsolidiranih financijskih izvještaja radi javne objave devet mjeseci nakon završetka poslovne godine odnosno do 30. rujna 2026. za poduzetnike čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini. Međutim, s obzirom na to da je rok za javnu objavu pojedinačnih godišnjih financijskih izvještaja do 30. lipnja, dio poduzetnika u praksi konsolidirane financijske izvještaje predaje i ranije, zajedno s pojedinačnim izvještajima, radi objedinjavanja svih obveza javne objave.

Source

Obveze Fiskalizacije 2.0 za subjekte u i izvan sustava PDV-a

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Thu, 30 Apr 2026 15:00:55 +0000

Razdoblje od 2026. do 2027. godine obilježava postupno uvođenje Fiskalizacije 2.0, pri čemu se od 1. siječnja 2026. primjenjuje prvi krug obveza, dok se od 1. siječnja 2027. njihov opseg proširuje na sve obveznike. Iako je Zakon o fiskalizaciji1 na snazi još od 1. rujna 2025., za brojne odredbe propisani su kasniji datumi stupanja na snagu. Slijedom toga, u 2026. godini razlikuju se obveze u području fiskalizacije između subjekata koji su sustavu PDV-a i onih koji nisu u sustavu PDV-a. Subjekti koji nisu u sustavu PDV-a, a propisani su kao obveznici Fiskalizacije 2.0, imaju obvezu zaprimanja i fiskalizacije eRačuna te, u dijelu eIzvještavanja, dostave podataka o odbijanju fiskaliziranog ulaznog eRačuna u Sustav za fiskalizaciju. S druge strane, na subjekte u sustavu PDV-a odnose se sve navedene obveze, uz dodatnu obvezu izdavanja fiskaliziranih eRačuna, dostave podataka o naplati te dostave podataka za isporuke za koje nije bilo moguće izdati eRačun ako je primatelj obveznik Fiskalizacije 2.0. Od 1. siječnja 2027. stupaju na snagu odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna proširuje na subjekte koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, uključujući tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upisane u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Detaljniji pregled obveza fiskalizacije za subjekte u sustavu PDV-a i one izvan njega, uz prikaz praktičnih implikacija i rokova primjene, donosimo u nastavku članka.

Source

Nema produljenja rokova za predaju obrazaca

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Thu, 16 Apr 2026 09:32:50 +0000

Ministarstvo financija, Porezna uprava obavještava javnost da se najavljena privremena nedostupnost sustava, koja je trebala započeti 16. travnja 2026., odgađa. S obzirom na navedenu odgodu, nema produljenja rokova za predaju obrazaca – svi obrasci koji imaju rok predaje do 30. travnja 2026. moći će se dostaviti u zakonom propisanim rokovima. Istodobno, najavljena je privremena nedostupnost […]

Source

Rokovi plaćanja obveze poreza na dobit i novih predujmova u 2026. godini

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Thu, 02 Apr 2026 12:29:02 +0000

Obveznici poreza na dobit sastavljaju prijavu poreza na dobit (Obrazac PD) za poslovnu godinu. Obveza predaje prijave poreza na dobit dospijeva najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, odnosno najkasnije četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine. Najčešće je poslovna godina jednaka kalendarskoj i završava 31.12. što znači da obveza […]

Source

Fiskalizacija 2.0 i izdavanje eRačuna za predujam

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Sun, 29 Mar 2026 14:16:50 +0000

U kontekstu Fiskalizacije 2.0 razlikuju se dva osnovna slučaja postupanja s predujmovima, ovisno o odnosu trenutka primitka predujma i realizacije isporuke u okviru poreznih razdoblja. U slučaju kada je isporuka dobara ili usluga obavljena unutar istog poreznog razdoblja u kojemu je predujam zaprimljen, porezni obveznik nema obvezu izdavanja računa za predujam, pod uvjetom da je konačni račun izdan do roka za podnošenje prijave PDV-a. U tom slučaju, obveza fiskalizacije odnosi se samo na konačni eRačun. Međutim, u slučaju kada se primitak predujma i realizacija isporuke odnose na različita porezna razdoblja, porezni obveznik obvezan je izdati račun za predujam te po obavljenoj isporuci provesti storniranje računa za predujam i izdati konačni račun. U navedenom slučaju Fiskalizaciji 2.0 podliježe račun za primljeni predujam, storno računa za primljeni predujam te konačni račun za obavljenu isporuku. Također, u situacijama kada se jedan predujam koristi za podmirenje više isporuka, potrebno je provoditi djelomična storna u visini izvršenih isporuka te izdavati odgovarajuće račune za svaku pojedinu isporuku. Detaljnije o postupanjima s eRačunom za predujam, kao i postupanjima prilikom dostave podataka o naplati tih računa te praktičnim primjerima primjene, pročitajte u nastavku članka.

Source

Porez po odbitku na licence i autorske naknade

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Sun, 01 Mar 2026 10:28:59 +0000

Porez po odbitku (engl. withholding tax) javlja se u prekograničnim transakcijama kada tuzemni isplatitelj isplaćuje propisane vrste naknada nerezidentima. Licence i autorske naknade koje tuzemna društva plaćaju inozemnim pravnim osobama podliježu ovom obliku oporezivanja. Pritom je potrebno razlikovati više porezno relevantnih situacija, ovisno o statusu primatelja, postojanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te ispunjenju propisanih uvjeta. Kada se naknade isplaćuju povezanom društvu, uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta, moguće je ostvariti oslobođenje od plaćanja poreza po odbitku. U drugim slučajevima, ako uvjeti za oslobođenje između povezanih društava nisu ispunjeni, a između Republike Hrvatske i države rezidentnosti primatelja je na snazi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, može se primijeniti snižena ugovorna stopa, pod uvjetom da isplatitelj raspolaže propisanom dokumentacijom i ovjerenim Zahtjevom od strane nadležnog poreznog tijela. Međutim, ako s državom rezidentnosti primatelja nije sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nisu ispunjeni formalni uvjeti za primjenu ugovorne stope, primjenjuju se odredbe tuzemnog zakonodavstva te se porez po odbitku obračunava prema stopi propisanoj nacionalnim propisima. U članku se razmatra porezni tretman licenci i autorskih naknada u kontekstu poreza po odbitku, uz prikaz tipičnih poslovnih situacija i praktičnih primjera obračuna. Kroz primjere se prikazuje primjena tuzemne, kao i ugovorne stope poreza po odbitku te se pojašnjavaju obveze tuzemnog društva pri isplati naknada inozemnim primateljima. Također, prikazani su i primjeri knjiženja u poslovnim knjigama, radi cjelovitog razumijevanja računovodstvenog i poreznog aspekta evidentiranja tih transakcija.

Source

Obračun i računovodstveno evidentiranje spomeničke rente za 2025. godinu

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Sun, 01 Feb 2026 03:28:41 +0000

Spomeničku rentu obvezne su plaćati fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline te one koje obavljaju zakonom određene djelatnosti. Obveza plaćanja spomeničke rente proizlazi iz odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 145/24. i 151/25.). Svrha ove rente je osiguravanje sredstava za zaštitu, očuvanje i obnovu kulturnih dobara. Obračun spomeničke rente za 2025. godinu se nije mijenjao u odnosu na prethodnu godinu. U nastavku se razmatraju vrste spomeničke rente, način njezina obračuna, obveze obveznika te primjer utvrđivanja i knjiženja u poslovnim knjigama.

Source

Uloga izvještavanja po poslovnim segmentima prema MSFI-u 8 u donošenju upravljačkih odluka

Klaudija Ikić, univ. spec. oec. — Sun, 01 Feb 2026 02:52:45 +0000

Donošenje kvalitetnih upravljačkih odluka zahtijeva pouzdane i strukturirane informacije o poslovnim rezultatima koje su utemeljene na internim izvještajima uprave, pri čemu izvještavanje po poslovnim segmentima ima iznimno važnu ulogu jer menadžmentu omogućuje sagledavanje financijskih učinaka pojedinih dijelova poslovanja te donošenje odluka o raspodjeli resursa i procjeni uspješnosti na temelju relevantnih internih informacija. Za uspješno upravljanje poslovanjem menadžment mora kontinuirano pratiti rezultate, pravilno raspoređivati resurse i razvijati strategije za ostvarivanje konkurentske prednosti, a kvalitetni izvještaji o poslovnim segmentima, osobito kod većih poduzeća, pružaju detaljniji uvid u uspješnost pojedinih dijelova poduzeća, pomažući u prepoznavanju segmenata koji ostvaruju bolje rezultate, kao i onih kojima su potrebna dodatna ulaganja kako bi se povećala njihova učinkovitost. Standard MSFI 8 – Poslovni segmenti, usklađuje identificiranje poslovnih segmenata i izvještavanje o njima s internim izvještavanjem koje koristi uprava, primjenjujući upravljački pristup za identifikaciju i mjerenje financijske uspješnosti segmenata pri čemu se informacije temelje na podacima koji se redovito koriste u internom upravljanju, što povećava relevantnost financijskih izvještaja za korisnike i istodobno doprinosi učinkovitijem upravljanju poduzećem. U članku se obrađuju zahtjevi standarda MSFI 8 – Poslovni segmenti, s naglaskom na ulogu ovog izvještavanja u podršci donošenju upravljačkih odluka.

Source