Luka Orlović, univ. spec. oec.

Zalihe kao dio kratkotrajne materijalne imovine, čine značajnu imovinsku stavku u društvima koja
obavljaju trgovačku djelatnost. Iz tog razloga mjerenje zaliha odnosno provođenje ispravka vrijednosti
zaliha imaju važnu ulogu u iskazivanju realnog financijskog položaja i uspješnosti poslovanja društva
kao temeljnog zahtjeva financijskog izvještavanja. Računovodstveno postupanje s naknadnim
mjerenjem zaliha trgovačke robe uređuje Hrvatski standard financijskog izvještavanja 10 – Zalihe i
Međunarodni računovodstveni standard 2 – Zalihe, čija primjena je predmet ovoga članka.

Kartično poslovanje je kroz korištenje modernih tehnologija prisutno u velikoj većini transakcija između
poduzetnika. Iz tog razloga i značajan dio računovodstvene obrade podataka se odnosi na bilježenje
poslovnih događaja u vezi s takvim načinom poslovanja. Kako bi se pružio uvid u računovodstveni
segment ovakve vrste poslovanja, u ovome članku bit će riječ o računovodstvu poslovnih aktivnosti s
kreditnim karticama gledanih s motrišta trgovačkih društava koja se pojavljuju u ulozi prodavatelja
i kupca

Oblik financiranja zvan faktoring je kombinacija pravnog i financijskog posla koji se odnosi na
transakciju kupnje predmeta faktoringa u kojemu faktoring društvo (pružatelj usluge faktoringa)
putem ugovora o faktoringu kupuje predmete faktoringa s pravom ili bez prava na regres. Tematika
vezana uz pojam faktoringa je dosta široka pa će iz tog razloga u daljnjem tekstu članka autor
definirati sam proces faktoringa, utvrditi vrste faktoringa i obrazložiti računovodstveni tretman
poslova vezanih uz vrste faktoringa koji su proizašli iz računovodstvenih standarda, kao i prikazati
utjecaj računovodstvenih promjena na godišnji obračun faktoring društva.

Nabava i računovodstveno evidentiranje imovine (stvari i opreme) manje vrijednosti čest je slučaj u
poslovanju poduzetnika. Takav segment kratkotrajne imovine u financijskim izvještajima poduzetnika
predstavlja zalihu odnosno sitan inventar. Na koji način provesti računovodstveno evidentiranje, kao
i kriterij priznavanja sitnog inventara bit će predmetom ovoga članka, uz prikaz primjera knjiženja
sitnog inventara u poslovnoj praksi poduzetnika.

Kroz temu računovodstva dugotrajne nematerijalne imovine, autor ovoga članka pisat će o
računovodstvenom postupanju u svezi dugotrajne nematerijalne imovine te na praktičnim primjerima
prikazati knjigovodstveno evidentiranje različitih vrsta nematerijalne imovine kada se ona stječe
kupnjom ili razvija unutar samog društva.

Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina
društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni
postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.

Poslovni događaj kao što je ugovor o zakupu poslovnog prostora evidentira se u poslovnim knjigama
društva i takav ugovor poduzetnici mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama – vlasnicima
poslovnog prostora. U takvim slučajevima poduzetnici imaju situacije u kojima su primorani ili su
donijeli vlastitu odluku o ulaganju vlastitih sredstava u uređenje tuđe imovine. Navedena ulaganja
također moraju biti evidentirana kao poslovni događaji u knjigama poduzetnika. Iz tog razloga autor
članka će kroz primjere zakupa poslovnog prostora i ulaganja u tuđu imovinu pokazati učinak takvih
ulaganja na financijske izvještaje samih poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog
izvješćivanja

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i kod pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Pogotovo se takav način prodaje pokazao učinkovit u godini pandemije koja je iza
nas i na koju je utjecalo smanjeno ili zabranjeno trgovanje fizičkim odlaskom u prodajne objekte.

Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom
statusnih promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s
odredbama Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva,
priključenje trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog
društva i preoblikovanje trgovačkog društva.