Autor Clanka: ANTE LOBOJA  dipl. iur.

Gospodarski subjekti mogu sudjelovati u postupku javne nabave samostalno ili u nekom obliku koji
uključuje suradnju s drugim subjektima na tržištu. Ako je gospodarski subjekt radi ispunjavanja
propisanih uvjeta primoran povezati se s drugim gospodarskim subjektima ili zbog podjele rizika
posla i sl., tada mu na raspolaganju stoje različite forme udruživanja s drugim subjektima na tržištu
(zajednica gospodarskih subjekata; angažiranje jednog ili više podugovaratelja; oslanjanje na
sposobnost drugih subjekata na tržištu i sl.). Autori u članku obrađuju normativni okvir te relevantnu
praksu DKOM-a, VUS-a RH i Suda EU vezanu za sudjelovanje zajednice gospodarskih subjekata u
postupcima javne nabave.

Problematika definiranja predmeta nabave u praksi javne nabave predstavlja značajan izazov za
naručitelja. U tom smislu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dalo više mišljenja
o primjeni u praksi odnosno u konkretnim situacijama, kojima su definirani kriteriji za određivanje
predmeta nabave. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je također donijela određeni
broj odluka koje se odnose na problematiku određivanja predmeta nabave. U članku se pojašnjava
više primjera iz prakse Ministarstva i Državne komisije.

Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti predstavlja uvjet sposobnosti gospodarskog
subjekta kojega naručitelj može, ali nije obvezan propisati dokumentacijom o nabavi. Nerijetko je
ono uvjet za izvršenje ugovora ili poseban uvjet po posebnom zakonu pa naručitelj mora biti oprezan
i ocijeniti hoće li takvo ovlaštenje ili članstvo propisivati u okviru uvjeta sposobnosti ili po posebnoj
točki dokumentacije. Autori u članku obrađuju pitanja dokazivanja sposobnosti za obavljanje
profesionalne djelatnosti u postupku javne nabave, uzimajući u obzir praksu DKOM-a i Visokog
upravnog suda RH.

Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.

Javni naručitelj obvezan je nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, na
zahtjev natjecatelja ili ponuditelja, omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju dotičnog postupka,
uključujući zapisnike, dostavljene ponude ili zahtjeve za sudjelovanje, osim u one dokumente koji su
označeni tajnim. Iznimno, javni naručitelj nije obvezan omogućiti uvid u one dijelove dokumentacije
u koje podnositelj zahtjeva može izvršiti neposredan uvid putem EOJN RH. Budući da zakonskim
okvirom nije propisan način obavljanja uvida u ponude ponuditelja, u tekstu se obrađuju primjeri iz
prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnog suda, u kojima se
rješavaju bitna pitanja o načinu obavljanja uvida.

Naručitelji su u primjeni Zakona o javnoj nabavi obvezni poštovati načelo slobode kretanja robe,
načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze,
kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije,
načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Načela javne nabave
treba uzeti u obzir i kod izrade akta jednostavne nabave. Autor obrađuje noviju praksu DKOM-a i
VUS-a koja se odnosi na primjenu načela javne nabave u postupcima javne nabave.

Europska komisija je u Službenom listu EU objavila nove vrijednosti europskih pragova koje primjenjuju
javni i sektorski naručitelji u postupcima javne nabave radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi i
okvirnih sporazuma te kada provode projektne natječaje. Ove uredbe stupaju na snagu dvadesetog
dana od dana objave u Službenom listu EU, a primjenjuju se od 1. siječnja 2024. godine, što znači da
su naručitelji obvezni primjenjivati propisane vrijednosti europskih pragova od istoga datuma. Autor
u članku donosi detaljan prikaz novih vrijednosti europskih pragova prema vrsti naručitelja, vrsti
predmeta nabave odnosno ugovora koji se sklapa te prema postupku ili režimu nabave.

Pojašnjenje i upotpunjavanje ponude tijekom pregleda i ocjene ponuda u postupcima javne nabave
omogućava naručitelju da od ponuditelja zahtijeva dopunu, razjašnjenje, upotpunjavanje ili dostavu
nužnih informacija ili dokumentacije koje su ponuditelji trebali dostaviti u ponudi ili tijekom postupka
pregleda i ocjene ponuda. Predmetni institut uređen je odredbama članaka 263. i 293. Zakona o
javnoj nabavi i Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave. Autor u
članku obrađuje predmetni institut kroz noviju praksu DKOM-a i Visokoga upravnoga suda.

Kažnjavanost gospodarskog subjekta i/ili osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog
tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, obvezni
je razlog isključenja gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave. Autor u članku obrađuje
relevantnu praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnog suda
RH vezanu uz primjenu odredbi ZJN 2016 koje se odnose na kažnjavanost gospodarskog subjekta i/ili
njegove ovlaštene osobe.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi usvojen je na 12. sjednici Hrvatskoga sabora
dana 23. rujna 2022. godine, a objavljen je u Nar. nov., br. 114/22., od 3. listopada 2022. Stupio
je na snagu osmoga dana od dana objave. U tekstu se donose najznačajnije izmjene koje donosi
predmetna novela Zakona o javnoj nabavi.