Autor Clanka: IVICA MILČIĆ  univ. spec. oec.

Korištenje osobnih automobila, u poslovne i privatne svrhe vrlo je česta praksa u trgovačkim društvima.
U takvim slučajevima uprave društava često donose odluke o obračunu plaće u naravi za osobe
kojima je dopušteno korištenje službenih vozila izvan poslovnih potreba. Međutim, osim osobnih
automobila, primitke u naravi mogu činiti i drugi oblici pogodnosti koje poslodavac pruža zaposleniku
ili drugoj fizičkoj osobi, kao što su darovi veće vrijednosti, otpisana potraživanja ili osiguranja koje
ne predstavlja obvezno osiguranje prema posebnim propisima. Primitak u naravi može biti sastavni
dio redovne plaće, ali može predstavljati i drugi dohodak, ovisno o pravnoj osnovi i odnosu između
isplatitelja i korisnika primitka. Neovisno o vrsti, primitci u naravi podliježu oporezivanju i obvezi
obračuna doprinosa. U članku autor, kroz praktične primjere obračuna i knjiženja, prikazuje različite
situacije u kojima se pojavljuju primitci u naravi

Kriptovalute kao predmet ulaganja fizičkih osoba sve su popularnije u posljednjih nekoliko godina.
Iako su prisutne više od desetljeća, u posljednje vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa
javnosti za ulaganje u kriptoimovinu. Uz to, prateći trend rasta trgovanja i razvoja raznih proizvoda
povezanih s kriptoimovinom u posljednjim godinama, mnogi su ostvarili dobitke kroz trgovanje,
„staking“, „rudarenje“, „airdrop“ i slične aktivnosti.
S obzirom na trenutno važeće porezne propise, određeni događaji vezani uz kriptoimovinu smatraju
se oporezivima, što znači da je na ostvarenu zaradu potrebno obračunati i platiti porez na dohodak.
Autor u ovom članku, koristeći konkretne primjere, prikazuje kako ispravno obračunati porez na
dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu od kriptoimovine.

Prema Pravilniku o porezu na dobit i odredbama Zakona o doprinosima, propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost, a
koje su obveznici poreza na dobit. Ova obveza primjenjuje se na sve fizičke osobe koje obavljaju takvu
djelatnost uz istodobno postojanje radnog odnosa ili drugog oblika osiguranja. Drugom djelatnošću
smatra se svaka samostalna djelatnost koju osoba obavlja uz redoviti radni odnos ili uz neki drugi
oblik osiguranja, poput mirovinskog osiguranja ili osiguranja po osnovi ugovora o djelu. U članku
autor kroz primjere objašnjava postupak izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti, uzimajući u obzir zakonske propise i pravila koja uređuju ovu problematiku.

Osnovicu poreza na dobit za prijavu poreza u 2024. godini moguće je umanjiti korištenjem dodatne
olakšice koja omogućuje smanjenje osnovice za određeni postotak troškova nastalih po osnovi
obrazovanja i izobrazbe. Ova olakšica uređena je Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje
i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) te Pravilnikom o sadržaju evidencije
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.).
Olakšicu koristi značajan broj obveznika poreza na dobit jer njezin izračun i postupak prijave nisu
pretjerano složeni. Osim toga, ova je olakšica dostupna i obveznicima poreza na dohodak koji je
ostvaruju u okviru obavljanja samostalne djelatnosti, poput obrta. U nastavku članka autor na
konkretnom primjeru prikazuje izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove
obrazovanja i izobrazbe.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2024. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje, prema odredbama
Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnosti
za koje je propisana obveza plaćanja članarine. Od stupanja Zakona na snagu 1. siječnja 2021. godine,
nije bilo izmjena vezanih uz način obračuna članarine.
Posebnost od 2023. godine odnosi se na podnošenje obrasca TZ1 u eurima i centima, uslijed promjene
službene valute. Usuglašeni obrazac TZ1 objavljen je u Nar. nov., br. 148/22. Napominjemo da za
2024. godinu također nema izmjena, a predujmovi članarine i nadalje se utvrđuju na isti način kao i
prethodnih godina.
U članku donosimo pregled obveznika plaćanja članarine, postupak obračuna te primjer knjiženja u
računovodstvu za utvrđeni iznos članarine i predujmova.

Za 2024. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 85/24.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.,
144/20. i 158/23.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Sukladno sada već uhodanoj praksi, poduzetnici sastavljaju svoj godišnji financijski izvještaj u eurima i centima.
U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 5.0.0. od 26.
travnja 2024. godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2024. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2024. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Obrti, slobodna zanimanja i poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj u pravilu započinju poslovanje
pod sustavom oporezivanja porezom na dohodak. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore,
aktivno je više od 105.000 obrta, dok je broj slobodnih zanimanja i poljoprivrednika značajan, iako
javno nedostupan. U određenim okolnostima, porezni obveznici iz ovih djelatnosti mogu biti obvezni
promijeniti način oporezivanja te prijeći s poreza na dohodak na porez na dobit. Tu promjenu mogu
napraviti i dobrovoljno. Ova promjena ima značajan utjecaj na način računovodstvenog praćenja,
izračun osnovice za oporezivanje i obveze izvještavanja poreznih obveznika. U članku su na primjerima
detaljno objašnjeni postupci i posljedice ovih promjena u svrhu bolje prilagodbe i razumijevanja
obveza koje proizlaze iz njih.

Inventura imovine i obveza obvezni je proces za sve poduzetnike, kako je propisano Zakonom o
računovodstvu i Općim poreznim zakonom. Ovaj postupak obuhvaća popis stvarnog stanja imovine
i obveza te usklađenje s knjigovodstvenim evidencijama. Točnost godišnjeg popisa ključna je za
pouzdanost financijskih izvještaja, a pravilna organizacija, uključujući imenovanje odgovornih osoba
i definiranje rokova, igra značajnu ulogu u uspješnom provođenju. Veće organizacije često započinju
popis ranije zbog obujma posla, dok sezonski intenzivne djelatnosti popis provode početkom nove
godine. Važno je napomenuti da knjiženje rezultata inventure treba biti usklađeno s datumom
popisa, uz provođenje prethodnih kontrola i priprema. Kroz članak su detaljno razrađeni postupci i
specifičnosti provođenja inventure.
U članku je razrađen postupak provođenja inventure uz primjere u računovodstvu.

Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2024. godina prva je godina u kojoj je i tekuće i usporedno
razdoblje iskazano u eurima. Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja,
u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom
„predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2024. godine
nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2023.