Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti
Novi zakonodavni okvir za obavljanje logopedske djelatnosti (Zakon o logopedskoj djelatnosti, Nar.
nov., br. 105/25., u daljnjem tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025. godine, predstavlja
prvo cjelovito i sustavno normativno uređenje logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, čime se
stvaraju preduvjeti za unaprjeđenje kvalitete pružanja logopedske terapije te omogućuje maksimalna
zaštita pacijenata. Zakonom se uređuju sadržaj, organizacijski oblici i uvjeti za obavljanje djelatnosti,
standard obrazovanja, dužnosti i odgovornosti sveučilišnih magistara logopedije (u daljnjem tekstu:
magistar logopedije), stručni nadzor nad radom magistara logopedije te nadzor nad obavljanjem
logopedske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Cilj ovoga članka je prikazati novine u obavljanju
logopedske djelatnosti, kao i uvjete koje moraju ispuniti subjekti koji takve usluge pružaju.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22.,
156/22., 33/23., 145/23., 36/24. i 102/25. – u daljnjem tekstu: Zakon), predstavlja jedan od temeljnih
normativnih akata kojim se uređuje sustav, načela i mjere zdravstvene zaštite, kao i prava i obveze
osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva te nadzor,
sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti. Važeći Zakon donio je Hrvatski sabor
na sjednici održanoj 31. listopada 2018. godine, a isti je do danas više puta noveliran (2019., 2020.,
2021., 2022., 2023., 2024. i 2025. godine). Cilj ovoga članka jest prikazati novine koje donosi Zakon
o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 102/25. – u daljnjem tekstu:
Izmjene zakona), a koje je Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 15. srpnja 2025. godine.
Specifičnosti obračuna prekovremenog rada u sustavu zdravstva
Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenim dnevnim rasporedom
rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Budući da sustav zdravstva
mora biti raspoloživ 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, specifičnosti obračuna prekovremenog
rada u sustavu zdravstva posebno su izražene. Cilj ovoga članka jest prikazati normativni okvir
kojim se uređuje obračun plaća u sustavu zdravstva te kroz primjere prikazati specifičnosti obračuna
prekovremenog rada u sustavu zdravstva.
Novine u načinu financiranja primarne zdravstvene zaštite
Primarna zdravstvena zaštita predstavlja prvi doticaj svakog pojedinca sa zdravstvenim sustavom
i prvi stup za zaštitu, prevenciju, liječenje i sprječavanje bolesti, stoga je njezinu važnost potrebno
promatrati ne samo kroz organizacijske, već i financijske aspekte djelovanja. Tako normativni okvir
iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu djelatnosti, cijene, kao i način financiranja
primarne zdravstvene zaštite. Za provođenje primarne zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore s javnim i privatnim subjektima u
okviru mreže javno-zdravstvene službe i koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj ovoga članka je
prikazati specifičnosti i način financiranja primarne zdravstvene zaštite kroz djelatnosti, kao i novine
u financiranju koje se primjenjuju od 1. srpnja 2024. godine.
Obveznici primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe u djelatnosti zdravstva
Stupanjem na snagu novog zakonodavnog okvira za obračun plaća u državnim i javnim službama od
1. ožujka 2024. godine uspostavljen je jedinstveni sustav plaća u državnom i javnom sektoru. Detaljnije
uređenje sustava plaća u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je Temeljnim
kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama i Kolektivnim ugovorom za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u
djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od 50 % troškova za
plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu te na zdravstvene radnike
u timu u ordinaciji, zakupu ili koncesiji u mreži javne zdravstvene službe. S obzirom da zdravstvenu
djelatnost ne obavljaju samo javne zdravstvene ustanove, već i privatne zdravstvene ustanove,
trgovačka društva, kao i privatni zdravstveni radnici, potrebno je utvrditi tko je od navedenih subjekata
obveznik primjene Kolektivnog ugovora odnosno tko je obvezan i na koji način uskladiti obračun plaće
i ostalih materijalnih prava svojim radnicima sukladno navedenom normativnom okviru.
Prava i obveze doktora medicine na specijalističkom usavršavanju prema novim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz mjeseca travnja 2024. g. detaljnije se uređuju
prava i obveze doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Tako se detaljnije uređuju odredbe
vezane uz ugovore o međusobnim pravima i obvezama koje doktori medicine na specijalizaciji
sklapaju sa zdravstvenim ustanovama, nadalje, zakonskim odredbama smanjuju se troškovi koje u
slučaju raskida ugovora o radu, prije isteka ugovorene obveze rada, doktor medicine mora vratiti i
sl. Ovim člankom prikazana je praksa i način izračuna troškova specijalizacije prethodnim i novim
zakonodavnim okvirom.
Primjena nove uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama u sektoru zdravstva
Novi zakonodavni okvir za obračun plaća u državnoj i javnoj službi predstavlja značajan napredak
s ciljem osiguranja unaprjeđenja sustava plaća na istim radnim mjestima odnosno da jednaka
plaća vrijedi za jednaki rad. S obzirom na to da resor zdravstva obuhvaća preko 75.000 zaposlenih
u zdravstvenim ustanovama na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i
na razini zdravstvenih zavoda, donošenje novog normativnog okvira za obračun plaća predstavlja
značajan iskorak prema tome da se unutar raspoloživih fiskalnih kapaciteta javnog sektora omogući
pravedna naknada radnicima za izvršeni rad. U članku je prikazana ocjena stanja do 1. ožujka
2024. godine, utjecaj primjene novog zakonodavnog okvira o plaćama u javnim službama na resor
zdravstva, kao i izazovi s kojima se resor suočava s donošenjem novih propisa u vidu prevođenja
postojećih radnih mjesta te obračuna plaća.