Autor Clanka: KRISTINA RIHTAR dipl. iur. univ. spec. pol.

Na izvršenje ugovora o javnoj nabavi odnosno prava, obveze i odgovornosti ugovornih strana
primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima. Uz mogućnosti izmjene ugovora sukladno
odredbama samog ugovora, ugovorne strane obvezno moraju primjenjivati i odredbe ZJN 2016 o
izmjenama ugovora koje predstavljaju svojevrsna ograničenja u samoj provedbi izmjena ugovora.
U projektima sufinanciranim EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru nastalih izmjena
ugovora u razdoblju njegova trajanja. Sam postupak ex post provjere utvrđuje okolnosti na osnovu
kojih je naručitelj izmijenio prvobitni ugovor odnosno jesu li nastale izmjene u skladu s odredbama
dokumentacije o nabavi, sklopljenom ugovoru i odredbama ZJN 2016 te Direktive 2014/24/EU.
Prihvatljivost izmjene ugovora i možebitno novonastalog troška, osnova je pristupa ex post kontrole.

Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.

Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.

Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.

Tržišno natjecanje predstavlja konkurenciju na tržištu koja pridonosi razvoju tržišta i gospodarstva,
koje omogućava svim poduzetnicima pod jednakim uvjetima pristup i sudjelovanje na tržištu. Bez
poštivanja načela tržišnog natjecanja odnosno u slučajevima njegova narušavanja, ne može se jamčiti
da će biti ostvaren bilo koji od ciljeva, a posebno najvažniji cilj dobivanja najbolje vrijednosti za
novac. Naručitelji ne poštujući načelo tržišnog natjecanja, kroz propisivanje ograničavajućih uvjeta,
onemogućuju pristup gospodarskim subjektima koji na tržištu nude kvalitetnije proizvode. Ponuditelji
postupajući kroz nepoštenu tržišnu utakmicu manipuliraju ponudama te ne nude najbolju kvalitetu
radi dobivanja ugovora, čime se ugrožava konkurentnost na tržištu. Može se zaključiti da ostvarenje
ciljeva Direktive o javnoj nabavi počiva na poštenom tržišnom natjecanju svih gospodarskih subjekata
zainteresiranih za sudjelovanje u postupcima javne nabave, jer bez poštenog tržišnog natjecanja, ne
ostvaruje se niti jedan od navedenih ciljeva, a posebice ne krajnji ishod postupka odnosno dobivanja
najbolje vrijednosti za novac.

Člankom će biti opisane tematske cjeline kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke
o odabiru i samog ugovaranja te koji su postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi
nisu osnova za utvrđivanja nepravilnosti. Iako će se člankom ukazati na ispravnost postupanja, sami
navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, s obzirom na to da nema istovjetnih postupaka javne
nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja. Svaki postupak nabave je poseban na
svoj način izuzev primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava. Potvrda
specifičnosti je i u tome što svaki naručitelj ima svoj opći akt o provedbi postupaka jednostavne
nabave te iako isti moraju biti usklađeni sa ZJN-om, razlike uvijek postoje.

Elektroničke alate za javnu nabavu mogli bismo definirati kao elektronička sredstva i instrumente
kojima se podržavaju aktivnosti u području javne nabave, promiču i ostvaruju načela javne nabave te
ostvaruju ciljevi zadani Direktivom. Naglasak u javnoj nabavi je usmjeren na suradnju, digitalizaciju,
profesionalizaciju, transparentniju i učinkovitiju javnu nabavu. Upravo radi njihova ostvarenja,
uvedeni su elektronički alati javne nabave, kao što su: e-nabava (Elektronički oglasnik javne nabave
RH i Službeni list EU – Tenders electronic daily (TED)), Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi
(e-ESPD obrazac) i e-Certis. Međutim, postoje i alati koji nisu uspostavljeni u području javne nabave,
već u svrhu suradnje između država članica, kao što su Europski informacijski sustav o kaznenim
evidencijama (ECRIS) i Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI)

PDrugim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se opisuju tematske cjeline
kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke o odabiru te samog ugovaranja te, koji su
postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi nisu osnova za utvrđivanje nepravilnosti. Iako
se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni,
obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih
okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj način izuzev primjenjivih pravila koja
se navode kao sukus dosadašnjih iskustava.

Prvim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se pojašnjavaju tematska pitanja
pa i poglavlja kontrole te koji postupci odnosno aktivnosti su prihvatljivi kao ispravni i ne predstavljaju
osnovu za utvrđivanje nepravilnosti. Iako se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi
ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti
istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj
način osim primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava.

Obveze za isključenje se dijele na obvezne osnove za isključenje i fakultativne osnove za isključenje.
Kroz fakultativne osnove za isključenje uključeno je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije
načelo javne nabave, načelo tržišnog natjecanja. One ostavljaju mogućnost izbora naručiteljima
da dokumentacijom o nabavi propišu koje će osnove provjeravati kod ponuditelja. Za svaku od
propisanih fakultativnih osnova za isključenje propisan je način dokazivanja te u slučaju njihova
postojanja postoji i mogućnost poduzimanja „mjera samokorigiranja“.