Autor Clanka: MILAN BRKAN mag. oec.

Građevinska djelatnost obuhvaća projektiranje, građenje, rekonstrukciju i održavanje svih vrsta
građevina te je uređena nizom zakona, pravilnika i tehničkih propisa koji osiguravaju da se građenje
provodi na siguran i zakonit način.
U članku dolje pojašnjavaju se računovodstveni aspekti građevinske djelatnosti ovisno o tome radi
li se o obavljanju građevinskih usluga uslužnih graditelja, o izgradnji građevina za prodaju na tržištu
(u tom slučaju često je graditelj ujedno i investitor) ili gradnji građevine za vlastitu dugotrajnu
materijalnu imovinu.

U Nar. nov., br. 16/25. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit,
koji je stupio na snagu 1. veljače 2025. godine, a primjenjuje se za porezna razdoblja koja počinju teći
od 1. siječnja 2025. godine.
Izmjene Pravilnika donose značajne promjene u načinu i opsegu dokumentiranja transfernih cijena s
ciljem daljnjeg usklađivanje hrvatskih propisa sa Smjernicama OECD-a.
Izmjene i dopune članka odnose se na propisivanje uloge Smjernica OECD-a o transfernim cijenama
u nacionalnim propisima, korištenja drugih metoda transfernih cijena uz klasične transakcijske
metode i metode transakcijske dobiti, točno definiranje stvarne transakcije te sadržaj dokumentacije
o transfernim cijenama.

U poslovanju poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj česti su slučajevi da porezni obveznici primaju
i plaćaju račune za isporuke dobara i usluga koje oni nisu primili, nego su primatelji dobara i usluga
druga društva. U takvim slučajevima te je troškove potrebno prefakturirati društvima primateljima
tih dobara i usluga. U članku se pojašnjava što se smatra prefakturiranim troškovima, na koji način
ih razlikovati od prolaznih stavki, pojašnjavaju se njihovi računovodstveni i porezni aspekti te se na
primjerima iz poslovne prakse prikazuje računovodstveni i porezni tretman takvih troškova.

Servisnu djelatnost poduzetnici mogu obavljati kao primarnu djelatnost ili kao dodatnu djelatnost,
najčešće uz djelatnost trgovine. U članku se obrađuju poslovni događaji specifični za ovu djelatnost
te pojašnjavaju njihovi računovodstveni i porezni aspekti.

Poslovni događaju koji u trenutku nastanka ne uzrokuju promjene bilančnih pozicija odnosno ne utječu
na imovinu, obveze, kapital, prihode, rashode i rezultat poslovanja kao temeljne knjigovodstvene
kategorije evidentiraju se kao izvanbilančni zapisi. Takvi poslovni događaji mogu u budućnosti, u
određenim okolnostima poprimiti nova obilježja te utjecati na bilančne pozicije i zbog toga su bitan
izvor korisnih informacija za društvo.
U članku se pojašnjavaju najčešći poslovni događaji koji se evidentiraju u izvanbilančnim zapisima te
njihovo računovodstveno evidentiranje.

Za 2024. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 85/24.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.,
144/20. i 158/23.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Sukladno sada već uhodanoj praksi, poduzetnici sastavljaju svoj godišnji financijski izvještaj u eurima i centima.
U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 5.0.0. od 26.
travnja 2024. godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2024. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2024. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Poduzetnici često imaju na stanju dugotrajnu imovinu koja je zastarjela, oštećena ili nepotrebna te se
njenom uporabom ne mogu ostvariti buduće ekonomske koristi.
U takvim slučajevima tu imovinu je potrebno trajno povući iz upotrebe odnosno rashodovati. U članku
se obrazlažu računovodstveni i porezni aspekti rashodovanja imovine i na primjerima pojašnjava
postupanje s takvom imovinom.

Inventura imovine i obveza obvezni je proces za sve poduzetnike, kako je propisano Zakonom o
računovodstvu i Općim poreznim zakonom. Ovaj postupak obuhvaća popis stvarnog stanja imovine
i obveza te usklađenje s knjigovodstvenim evidencijama. Točnost godišnjeg popisa ključna je za
pouzdanost financijskih izvještaja, a pravilna organizacija, uključujući imenovanje odgovornih osoba
i definiranje rokova, igra značajnu ulogu u uspješnom provođenju. Veće organizacije često započinju
popis ranije zbog obujma posla, dok sezonski intenzivne djelatnosti popis provode početkom nove
godine. Važno je napomenuti da knjiženje rezultata inventure treba biti usklađeno s datumom
popisa, uz provođenje prethodnih kontrola i priprema. Kroz članak su detaljno razrađeni postupci i
specifičnosti provođenja inventure.
U članku je razrađen postupak provođenja inventure uz primjere u računovodstvu.

U praksi su česta pitanja treba li naknadno ulaganje u dugotrajnu imovinu priznati kao rashod
razdoblja ili povećanje vrijednosti te imovine. Kako bi pomogli u rješavanju takvih dvojbi u članku na
praktičnim primjerima prikazujemo primjenu računovodstvenih standarda u vezi naknadnih ulaganja
u dugotrajnu materijalnu imovinu.

Osnivanje, poslovanje i prestanak rada zadruga uređuje Zakon o zadrugama. Vođenje računovodstva
zadruga ovisi o tome je li zadruga osnovana s ciljem stjecanja dobiti ili ne. U članku autor obrazlaže
specifičnosti poslovanja zadruga te na primjerima pojašnjava računovodstveno praćenje nekih
poslovnih događaja u zadrugama koje su osnovane s ciljem stjecanja dobiti.