Fiskalizacija 2.0: Sustavna reforma koja od 1. siječnja 2026. mijenja način poslovanja obrtnika i poduzetnika
Od 1. rujna 2025. godine na snazi je novi Zakon o fiskalizaciji, čime je sustav fiskalizacije u Hrvatskoj
ušao u novu fazu – fiskalizaciju 2.0. Uvođenje fiskalizacije 2.0 od 1. siječnja 2026. predstavlja najveću
regulatornu i tehnološku transformaciju hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva od 2013. godine.
Iako se u javnom prostoru najčešće spominje tek obveza izdavanja e-Računa, stvarna promjena mnogo
je dublja: riječ je o potpunoj reorganizaciji razmjene dokumenata, računovodstvenog evidentiranja
i komunikacije s Poreznom upravom. Novi sustav zahvaća sve poduzetnike – od velikih društava
do najmanjih obrtnika, uključujući paušaliste, koji su dosad bili sustavno izuzeti iz većine digitalnih
obveza.
Kod pojedinih djelatnosti ne očekuju se velike prilagodbe (npr. frizeri, kozmetičari, ugostitelji) dok
u nekim drugim djelatnostima prilagodbe će biti dosta značajne (npr. veleprodaja, proizvodnja, online usluge fizičkim osobama). Cilj novog sustava je digitalizacija procesa, veća transparentnost te
povezivanje fiskalizacije s elektroničkim računima i klasifikacijom prema KPD oznakama (Klasifikacija
proizvoda prema djelatnosti), ali prvo treba nadvladati pripremu, prilagoditi software, educirati se,
obučiti djelatnike, usko surađivati s programerima, računovođom…
Fiskalizacija 1.0 i 2.0: usporedni prikaz i glavne razlike
Primjena novog Zakona o fi skalizaciji donosi značajne promjene u načinu izdavanja, razmjeni i
fi skalizaciji računa. Razlikuje se fi skalizacija računa u krajnjoj potrošnji (fi skalizacija 1.0) i fi skalizacija
eRačuna u poslovnim odnosima između poreznih obveznika i javnih ti jela (fi skalizacija 2.0). Dok se
u B2C segmentu i dalje izdaju računi u papirnatom obliku uz obvezu fi skalizacije samo na strani
izdavatelja računa, u B2B i B2G segmenti ma uvodi se strukturirani eRačun koji se razmjenjuje putem
informacijskih sustava i fi skalizira i na strani izdavatelja i na strani primatelja. Posebno je važno
naglasiti da se u provedbi treba jasno razlikovati sustav fi skalizacije 1.0 i 2.0. Odredbe Zakona koje se
odnose na fi skalizaciju računa u krajnjoj potrošnji ne primjenjuju se nužno na fi skalizaciju eRačuna u
poslovnim odnosima i obratno.
U članku se detaljno razrađuju najvažnije razlike između fi skalizacije 1.0 i 2.0, uključujući defi niciju
obveznika, predmet fi skalizacije, izuzeća, posebnosti izdavanja računa, obvezu prijave poslovnih
prostora, isti canje naljepnica, korištenje uvezane knjige računa, kao i postupanje u slučaju tehničkih
poteškoća. Posebna pozornost posvećena je eIzvještavanju, podacima o naplati i odbijanju računa
te pravilnoj primjeni KPD oznaka. Uz svaki od navedenih elemenata razrađuje se koji se od njih
primjenjuje u fi skalizaciji 1.0, a koji u fi skalizaciji 2.0, čime se čitatelju pruža jasan i pregledan uvid u
to koje se odredbe primjenjuju u kojem sustavu fi skalizacije.
eRačuni u Europskoj uniji
Pred nama se nalazi razdoblje implementacije eRačuna u našu svakodnevnicu. Novi Zakon o
fiskalizaciji, koji je izglasan u lipnju 2025. godine, za najveći broj poduzetnika stupa na snagu 1. 1.
2026. godine i donosi obveznu elektroničku razmjenu računa, kao i obvezno povezivanje isporučene
robe/usluga s jedinstvenom klasifikacijom po KPD 2025.
Iako smo skeptični u pogledu roka implementacije (preostala su svega četiri mjeseca za ovako veliki
projekt), zapanjuje brzina kojom se obveza uvođenja eRačuna širi globalno – ne samo u Europskoj
uniji, nego i diljem svijeta. Više od 80 zemalja već je uvelo obvezu e-fakturiranja, a još 50 planira
uvesti nove ili dodatne obveze.
Fiskalizacija 2.0 i obveze stjecatelja drugog dohotka koji su u sustavu PDV-a
Fizičke osobe koje prema čl. 39. Zakona o porezu na dohodak ostvaruju primitke od drugog dohotka,
autorskih naknada i naknada za isporučena umjetnička djela i upisane su u registar obveznika PDV-a,
obvezne su prema Zakonu o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine za svoje isporuke izdati račun u
formi eRačuna i fiskalizirati ga u Sustavu za fiskalizaciju. Također, obvezni su za obavljene nabavke
primljene od drugih obveznika izdavanja eRačuna, zaprimiti eRačun. Obveza izdavanja i fiskaliziranja
eRačuna odnosi se na isporuke u tuzemnom prometu obavljene poslovnim subjektima koji su prema
Zakonu o fiskalizaciji obveznici zaprimanja fiskaliziranih eRačuna.
U pogledu sadržaja eRačuna, pribavljanja digitalnog certifikata, upisa identifikatora poreznog
obveznika u Adresar metapodatkovnih servisa, provođenja postupka fiskalizacije i izvještavanja
Porezne uprave, na fizičke osobe stjecatelje drugog dohotka koji su obveznici PDV-a odnose se sve
odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se uređuju transakcije između poslovnih subjekata.
Uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja eRačuna i obveza fiskalizacije tih računa u Sustavu za
fiskalizaciju ne mijenja obveze isplatitelja drugog dohotka koje se odnose na obračun i plaćanje
doprinosa iz primitka, doprinosa na primitak, poreza na dohodak po odbitku i izvještavanje Porezne
uprave na obrascu JOPPD o drugom dohotku isplaćenom fizičkoj osobi.
Uvođenje Fiskalizacije 1.0 za prodaju mobitela i laptopa zaposlenicima od 1. siječnja 2026.
Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o fiskalizaciji kojim se unose značajne novine u postojeći sustav
fiskalizacije. Osim uvođenja Fiskalizacije 2.0, zakon donosi i određene izmjene i u sustavu Fiskalizacije
1.0 odnosno u postupku fiskalizacije računa izdanih krajnjim potrošačima (engl. business to customer
– B2C). U odnosu na dosadašnje propise, koji su se prije svega odnosili na fiskalizaciju gotovinskih
računa, novi zakon propisuje obvezu fiskalizacije svih računa u B2C segmentu, neovisno o načinu
plaćanja. Time se postupak fiskalizacije u B2C segmentu, osim plaćanja gotovinom i karticama,
proširuje i na naplatu putem transakcijskog računa, kao i na ostale načine plaćanja.
Budući da se prodaja dobara zaposlenicima, poput mobitela i laptopa, smatra prometom u krajnjoj
potrošnji, od 1. siječnja 2026. uvodi se obveza fiskalizacije 1.0 i u slučajevima naplate putem
transakcijskog računa. Tako će za navedenu prodaju svi obveznici fiskalizacije koji inače posluju
isključivo putem transakcijskog računa, poput računovodstvenih servisa i veleprodajnih trgovačkih
društava, trebati imati programsko rješenje za provedbu fiskalizacije u krajnjoj potrošnji odnosno
Fiskalizaciju 1.0.
U članku autorica prezentira specifičnosti fiskalizacije u krajnjoj potrošnji vezano za plaćanja putem
transakcijskog računa, a u kontekstu novih zakonskih promjena.
Donesen novi Zakon o fiskalizaciji
Novi Zakon o fiskalizaciji objavljen je u Nar. nov., br. 89. od 13. lipnja 2025., a na snagu stupa 1.
rujna 2025., osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. odnosno 1. siječnja 2027.
sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Novi zakon propisuje fiskalizaciju svih računa u
krajnjoj potrošnji tzv. B2C segmentu (engl. business to customers), fiskalizaciju i izdavanje eRačuna
između poreznih obveznika tzv. B2B segment (engl. business to business) te fiskalizaciju računa
izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela tzv. B2G segment (engl. business to
government).
Koje su razlike između usvojenog Zakona o fiskalizaciji i prijedloga zakona, kada stupaju na snagu
pojedine odredbe zakona, kako funkcionira postupak fiskalizacije 2.0 te o specifičnostima, kao što je
informativno ispunjena prijava PDV-a i izuzeće od obveze izdavanja eRačuna kada je račun plaćen
karticom ili gotovinom – pročitajte u nastavku članka.
Blagajnički maksimum od 1. 1. 2023.
Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnosno Pravilnikom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveznik fiskalizacije dužan je internim aktom odrediti visinu
blagajničkog maksimuma. Uvođenje eura nema utjecaja na doneseni interni akt. Blagajnički
maksimum izražen u internom aktu u kunama vrijedi i nakon uvođenja eura, samo što se temeljem
Zakona o uvođenju eura iznosi u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Međutim, kako je u prvih 14 dana 2023. omogućen dvojni optjecaj, prilagođena je i visina blagajničkog
maksimuma za to razdoblje.
Blagajnički maksimum od 1. siječnja 2021. godine
RUŽICA KRIZMANIĆ, dipl. oec.
Fiskalizacija samoposlužnih uređaja
RUŽICA KRIZMANIĆ, dipl. oec.
Izuzeća od obveze fiskalizacije
RUŽICA KRIZMANIĆ, dipl. oec.