Financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2022.
Prelazak na euro kao službenu novčanu jedinicu i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici
Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. pred računovođe i ostale financijske djelatnike stavlja specifične
zahtjeve koje su dužni zadovoljiti na prelasku iz proračunske 2022. u 2023. Uz navedeno, kao i
svake godine, u skladu s pravilima financijskog izvještavanja u sustavu proračuna jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna
te proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
obvezni su za 2022. sastaviti i predati financijske izvještaje. Autorice u tekstu daju pregled
obveznika predaje financijskih izvještaja, rokove, obrasce, način popunjavanja pojedinih stavki
financijskih izvještaja, specifičnosti vezane uz izradu financijskih izvještaja te ostale aktualnosti u
izvještavanju.
Utvrđivanje rezultata i provođenje obvezne korekcije rezultata u proračunskom računovodstvu
Specifičnost proračunskog računovodstva očituje se, između ostaloga i u utvrđivanju rezultata za
proračunsku godinu. Prihodi i primici odnosno rashodi i izdaci prate se prema aktivnostima temeljem
kojih se određuje rezultat za svaku od aktivnosti: rezultat od redovnog poslovanja, rezultat od
nefinancijske imovine i rezultat od financijske imovine. Uobičajeno je da se prihodima jedne aktivnosti
financiraju rashodi druge aktivnosti. U takvim slučajevima iskazani rezultat ne prikazuje stvarno
stanje pa se provodi još jedna specifičnost proračunskog računovodstva, a to je korekcija rezultata.
U članku se detaljno pojašnjava utvrđivanje rezultata po sve tri aktivnosti, prebijanje rezultata po
istovrsnim kategorijama te provođenje korekcije rezultata na praktičnim primjerima.
Određivanje osnovice i knjigovodstveno evidentiranje ispravka vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine
Prema osnovnim postavkama modificiranog računovodstvenog nastanka događaja, obveznici
primjene proračunskog računovodstva ne iskazuju rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne
imovine. Rashodi nabave dugotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave imovine
pa se provodi obračun ispravka vrijednosti koji umanjuje izvore vlasništva za nefinancijsku imovinu
podskupine 911. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu propisano je da se
ispravak vrijednosti nefinancijske imovine ispravlja po propisanim prosječnim godišnjim stopama
linearnom metodom. U članku se pojašnjava određivanje osnovice, obračun i način knjigovodstvenog
evidentiranja ispravka vrijednosti dugotrajne imovine.
Specifična knjiženja u proračunskom računovodstvu vezana uz uvođenje eura
Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta u Republici Hrvatskoj je euro. Do završetka 14. siječnja
2023. godine, fizičke osobe kao potrošači će moći i nadalje plaćati obveze u kunama, a obveznici
proračunskog računovodstva trebat će im davati i vraćati eure. Većina JLP(R)S i proračunskih
korisnika nema potrebe za predopskrbom gotovog novca, ali su im na raspolaganju početni paketi
eurokovanica u vrijednosti 145,50 eura. U članku se detaljnije pojašnjavaju specifičnosti gotovog
novca i ispostavljanja blagajničkih dokumenata u kunama i eurima. Specifičnost proračunskog
računovodstva ogleda se i u nerealiziranim i realiziranim tečajnim razlikama koje se u pogledu eura,
obračunavaju posljednji puta s 31. 12. 2022. godine.
Provođenje ispravka vrijednosti potraživanja na dan 31. 12. 2022. godine
Ispravak vrijednosti potraživanja provodi se ako je od roka naplate potraživanja prošlo više od godine
dana i kod pokretanja stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom. Obveza provođenja
uvedena je 2018. godine pa se ispravak vrijednosti potraživanja treba po peti puta provesti s
datumom bilance, ako su ispunjeni razlozi za provođenje. Autorica u članku detaljno pojašnjava način
knjigovodstvenog evideniranja ispravka vrijednosti potraživanja, kao i postupka naplate ispravljenih
potraživanja.
Knjigovodstveno evidentiranje rezultata popisa imovine i obveza
Temeljem dostavljenih popisnih lista i izvješća pojedinačnih povjerenstva o obavljenom popisu
imovine ili obveza ili objedinjenog izvješća središnjeg povjerenstva, čelnik odlučuje o rezultatima
popisa. U okviru propisane ovlasti, odlučuje i o mjerama protiv osoba odgovornih za popisne
manjkove i propuste u svom radu. Evidentiranje rezultata popisa provodi se s datumom 31. prosinca
2022. godine. U članku se daje primjer odluke o rezultatima godišnjeg popisa, kao i primjeri
knjigovodstvenog evidentiranja rezultata popisa imovine i obveza.
Godišnji popis imovine i obveza na dan 31. 12. 2022. godine
Godišnji popis imovine i obveza koji se provodi svake godine važan je čimbenik u računovodstvenoj
pripremi za sastavljanje financijskih izvještaja. Popisom se utvrđuje stvarno stanje koje se potom
usklađuje s knjigovodstvenim u poslovnim knjigama. Obveza obavljanja godišnjeg popisa propisana
je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu kojim je propisano nekoliko osnovnih faza popisa pa je
Ministarstvo financija objavilo na mrežnim stranicama detaljniju Uputu o obavljanju popisa imovine
i obveza. U članku se daju osnovne napomene za provođenje popisa i primjeri knjigovodstvenog
evidentiranja popisnih viškova i manjkova te drugih rezultata popisa.
IOS-i sa stanjem na dan 31. 10. 2022. i kontinuirano praćenje duga – dvojno iskazivanje ili ne
Međusobno usklađenje potraživanja s kupcima – dužnicima provodi se slanjem izvoda otvorenih
stavaka IOS-a sa stanjem na 31. listopada 2022. godine. Ako se dostavljaju potrošaču, nije potrebno
dvojno iskazivati iznose otvorenih stavaka, jer se radi o aktu deklaratorne naravi. Kada subjekti u
sustavu proračuna izdaju veći broj izlaznih računa, rješenja ili sličnih dokumenata fizičkim osobama
i kada se radi o manjim iznosima, ne treba provoditi slanje IOS-a pod uvjetom da je osigurano
kontinuirano praćenje i informiranje o stanju duga. Ukupan dug se u tom slučaju iskazuje i u kunama
i u eurima. U članku se detaljnije pojašnjavaju oba načina usklađenja potraživanja s kupcima –
dužnicima.
Bilančna ravnoteža imovine i vlastitih izvora na razredu 9 – Priprema za početnu bilancu u eurima
Bilančna ravnoteža pojedinih pozicija aktive i pasive posebno je važna za zaključno stanje s 31. 12.
2022. godine budući da se s početkom 2023. godine uvodi euro kao službena valuta u Republici
Hrvatskoj. Za otvaranje početnog stanja 1. 1. 2023. godine potrebno je zaključna stanja prethodne
godine u kunama pretvoriti u eure primjenom fiksnog tečaja 1 euro = 7,53450 kuna. U članku se
pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja
nefinancijske i financijske imovine te vlastitih izvora i obračunatih prihoda i postupak usklađivanja
stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.
Financijski izvještaji u sustavu proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2022. godine
Obveznici vođenja proračunskog računovodstva financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do
30. rujna 2022. predavat će tijekom listopada kroz aplikaciju Ministarstva financija. U članku se
daje kratak pregled obveznika sastavljanja, rokovi predaje te ostale specifične informacije na koje je
potrebno obratiti pozornost prilikom sastavljanja financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do
30. rujna 2022. godine.