Trgovačko pravo

Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata je temeljno načelo Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim ovog, postoje još i načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena,
načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
Međutim, za razliku od ostalih načela, jedino se načelo neprekidnosti pravnih instrumenata navodi
već u samom čl. 1. Zakona.

U Nar. nov., br. 46/22. objavljen je novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je na snazi
od 23. 4. 2022. godine. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o zaštiti prijavitelja
nepravilnosti (Nar. nov., br. 17/19.), ali će se postupci pokrenuti na temelju staroga Zakona dovršiti
po njegovim odredbama.
Novim Zakonom se uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava
osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom
nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Cilj novoga Zakona je učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje
dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.

Stupanjem na snagu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa njegova primjena proširena je i
na predsjednike i članove uprave trgovačkih društava u izravnom ili neizravnom vlasništvu Republike
Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članovi uprave „javnih“ trgovačkih
društava time su postali obveznici poštivanja odredbi predmetnog zakona o zabrani isplate dodatnih
naknada (božićnica, regresa, darova), koje se inače u trgovačkim društvima temeljem posebnih izvora
prava isplaćuju radnicima u radnom odnosu. Koje sve naknade pored plaće mogu primiti članovi
uprave odnosno koja je vrsta dodatnih isplata zabranjena pročitajte u tekstu koji slijedi.

Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, koji je objavljen u Nar. nov., br. 36/22., a stupio
na snagu 31. ožujka 2022. (osim članaka 42. i 44., koji stupaju na snagu 1. listopada 2022.), izvršene
su značajne izmjene u predstečajnim i stečajnim postupcima.
Tim je Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta
i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te
o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i
otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L
172/18).

Mogućnost donošenja smjernica radi jedinstvene primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu Zakon o SPNFT) propisana je u čl.
88. tog Zakona.
Prema spomenutoj odredbi, nadležno nadzorno tijelo može donijeti sektorske smjernice radi
jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba Zakona o SPNFT. Nadležna nadzorna tijela su
Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i
Porezna uprava.

Važeći zakon koji u RH uređuje zaštitu tržišnog natjecanja je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar.
nov., br. 79/09., 80/13. i 41/21.).
Navedenim se Zakonom uređuju pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, ovlasti i zadaće
te ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupanje u vezi s provedbom Zakona.
Zakon se primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja od
strane poduzetnika, na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, ako imaju
učinak na Republiku Hrvatsku.

U skladu sa sveobuhvatnim promjenama u potrošačkom pravu uz već izmijenjen Zakon o obveznim
odnosima, predstavljamo i promjene Zakona o zaštiti potrošača. Izmjene su brojne. Promjene u
sankcioniranju trgovaca, uvođenje i razjašnjavanja digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, promjene
kod pisanog prigovora potrošača, posebnih oblika prodaje, novine kod nepoštene poslovne prakse,
obveza obavještavanja potrošača i još mnogo toga, sve do primjene načela oportuniteta prilikom
postupanja kod nepravilnosti.
Zaštita potrošača pravno je vrlo raznoliko i živo područje s čestim intervencijama u propise ne bi li se
hvatao korak s promjenljivom današnjicom.