Primici učenika srednjih škola koji povremeno rade preko ovlaštenih posrednika
Izmjenama Zakona o tržištu rada koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine propisani su uvjeti
pod kojima srednjoškolske ustanove mogu obavljati posredovanje u zapošljavanju redovitih učenika
srednjih škola i način utvrđivanja minimalne zarade učenika po satu rada. Za rad u 2025. godini
najniža neto satnica učenika srednje škole koji radi preko posrednika iznosi 6,06 eura. Učenik koji
radi nedjeljom, blagdanom i neradnim danom prema posebnim propisima, ima pravo na povećanje
satnice za 50 %.
Redoviti učenici srednjih škola mogu raditi samo u vrijeme školskih praznika. Njihovo radno
angažiranje više je u svrhu stjecanja radnih navika i praktičnih iskustava, a manje ih se angažira
umjesto zapošljavanja radnika u radni odnos. Međutim, u ljetnim mjesecima se zbog nedostatka
radnika na hrvatskom tržištu rada sve više koristi rad učenika srednjih škola.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao obveznici izdavanja eRačuna i fiskalizacije
Prema Zakonu o fiskalizaciji koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine i proračunski
korisnici te neprofitne organizacije bit će, uz određene specifičnosti, obveznici fiskalizacije, kako u
prometu s krajnjim potrošačima, tako i u prometu s poslovnim subjektima. Bez obzira na činjenicu
što su dosada bili obveznici zaprimanja elektroničkih računa prema Zakonu o izdavanju elektroničkih
računa u javnoj nabavi, koji će se i nadalje primjenjivati, proračunski korisnici i neprofitne organizacije
trebaju se pripremiti za početak primjene Zakona o fiskalizaciji u dijelu koji se na njih odnosi, o čemu
autorica piše u nastavku članka.
Primjena proračunskih klasifikacija u planiranju proračuna na lokalnoj razini
U radu se analizira primjena sustava proračunskih klasifikacija u fazi planiranja proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S), s naglaskom na osiguranje transparentnosti,
dosljednosti i usporedivosti proračunskih podataka. Sustav klasifikacija obuhvaća organizacijsku,
programsku, funkcijsku, ekonomsku i lokacijsku klasifikaciju te klasifikaciju izvora financiranja, a
njihova je primjena obvezna sukladno važećem zakonodavnom okviru. Primjena proračunskih
klasifikacija na lokalnoj razini doprinosi preciznijem planiranju i ostvarivanju strateških i operativnih
ciljeva proračuna, uz poseban naglasak na programsku klasifikaciju kao alat upravljanja temeljen
na rezultatima. Primjenom konkretnih primjera iz prakse, prikazana je uloga klasifikacija u izradi
financijskog plana koji osigurava povezivanje ciljeva, mjera, aktivnosti i pokazatelja uspješnosti.
Također se ukazuje na važnost unificiranih procedura među proračunskim korisnicima radi
kvalitetnijeg upravljanja javnim sredstvima.
Objedinjena glavna knjiga proračuna i jedinstveni račun proračuna – kako su povezani?
Objedinjena glavna knjiga proračuna ima cilj osigurati proračunu pravodobne podatke o stvorenim
rashodima i obvezama proračunskih korisnika iz njegove nadležnosti prema modificiranom načelu
nastanka događaja. Na taj način nadležni proračun osigurava bolje planiranje likvidnosti proračuna
i proračunskih korisnika, automatiziranu usklađenost podataka na eliminacijskim računima
Računskog plana, bržu i lakšu eliminaciju podataka prilikom konsolidacije podataka odnosno izrade
konsolidiranih financijskih izvještaja te cjelovitije podatke za preliminarne izračune rezultata po
završetku obračunskih razdoblja. Uspostava poslovanja nadležnog proračuna i njegovih proračunskih
korisnika na način da se svi priljevi ostvaruju i odljevi izvršavaju putem jedinstvenog računa proračuna
osnovni je preduvjet omogućavanja cjelovitih i pravodobnih informacija nadležnom proračunu za
potrebe ekonomičnog i učinkovitog upravljanja proračunskim sredstvima.
Unapređenja računovodstvene metodologije za EU sredstva
Iskustvo i praksa stečeni kroz uspješnu provedbu tisuće projekata i iskorištenih preko 14 milijardi eura
EU sredstava iz programskog razdoblja 2014. – 2020. ukazali su na potrebu za proširenim obuhvatom
računovodstvenih evidencija, integrirano s podacima iz analitičkih evidencija po pojedinim
programima, fondovima odnosno mehanizmima, podržano informacijskim sustavima. U skladu s time
pripremljena je nova Uputa za računovodstveno evidentiranje sredstava Europske unije, koja sadrži
razradu pravila za računovodstvene evidencije poslovnih promjena u vezi upravljanja i korištenja
EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2021. – 2027.
Riječ je o više od 20,96 milijardi eura iz različitih programa, fondova, odnosno mehanizama. Daljnji
razvoj računovodstvenih evidencija potreban je kako bi se ispunili sve složeniji zahtjevi upravljanja
EU sredstvima iz novog programskog razdoblja. Proširen obuhvat računovodstvenih evidencija
i daljnja integracija s analitičkim evidencijama, ima za cilj da računovodstvene evidencije sadrže
sveobuhvatne podatke za potrebe boljeg praćenja i upravljanja EU sredstvima, planiranja likvidnosti
proračuna i neutralizacije EU tijekova na rezultat ostvaren iz nacionalnih sredstava.
Regres za godišnji odmor u 2025. i primici za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga
Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres za godišnji odmor ako je mu ta obveza uređena kolektivnim
ugovorom koji ga obvezuje, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavci koji prema izvorima
radnog prava nemaju obvezu isplate regresa, mogu o tome donijeti odluku.
Ako se regres isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, i u 2025. je ograničen na 700,00 eura
po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne ovisi o ugovorenom radnom vremenu
i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima koji rade s nepunim
radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezive prigodne nagrade koja se odnosi na
tekuću godinu koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili
sljedeći radni dan.
Poslodavci mogu radniku uplatiti do 400,00 eura neoporezivo na Hrvatsku turističku karticu kojom
radnik može plaćati ugostiteljske i turističke usluge na područja cijele Hrvatske. Neoporezivi primitak
namijenjen za podmirivanje ugostiteljskih i turističkih usluga povezanih s odmorom radnika se u
obrascu JOPPD iskazuje uz korištenje šifre 69.
EU potpore mikro, malim i srednjim poduzećima za internacionalizaciju
Od 1. srpnja mikro, mali i srednji poduzetnici mogu se javiti na poziv na dodjelu bespovratnih sredstava
Europske unije „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“ te ostvariti potpore za sudjelovanje na
međunarodnim sajmovima, u iznosima od minimalno 6.000,00 do maksimalno 120.000.00 eura.
Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za poziv iznosi 25 milijuna eura. Poziv je otvoren do 30.
prosinca 2026. odnosno do iskorištenja raspoloživih bespovratnih sredstava alociranih za njega.
Zapošljavanje i rad maloljetnika
Zapošljavanje i rad maloljetnika poseban je dio radnog prava, kojemu se zbog nedostatka radne
snage sve više daje na značaju. Ovaj dio radnog prava osobito je važan jer uključuje zaštitu posebno
osjetljive kategorije radnika i štiti ih od potencijalne zlouporabe, dok istodobno omogućuje njihovo
postupno uključivanje u svijet rada.
U ovom članku iznesene su zakonske odredbe koje se odnose na rad maloljetnika i učenika, uključujući
dobne granice, vrste dopuštenih poslova, radno vrijeme te zaštitne mjere koje zakon predviđa u svrhu
očuvanja dobrobiti maloljetnika.
U ovom članku nisu obuhvaćeni rad djece i maloljetnika koji pohađaju obvezno osnovno obrazovanje
kao ni obavljanje poslova u okviru provedbe učenja temeljenog na radu, kao što je praktični rad
učenika strukovnih škola.
Neslaganje radnika s rasporedom korištenja godišnjeg odmora
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Poslodavac je taj koji organizira rad i radne zadatke svojih radnika. Isto tako, poslodavac je dužan
radnike uputiti na korištenje godišnjeg odmora, u skladu s organizacijom rada te mogućnostima za
odmor raspoložive radnicima.
No što ako se radnik tome usprotivi i samovlasno odluči koristiti slobodne dane kad to njemu
odgovara?
Porezni nadzor po odredbama Općeg poreznog zakona
Opći porezni zakon uređuje provođenje poreznog nadzora nad poreznim obveznicima, ali se uz taj
Zakon na postupanje poreznog tijela primjenjuje i Zakon o općem upravnom postupku.
Zakonom o općem upravnom postupku uređuju se pravila na temelju kojih tijela državne uprave i
druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje
imaju javne ovlasti (javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju
i rješavaju u upravnim stvarima. Među upravne stvari spada i porezni nadzor.
Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o
pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno
primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.
Ako porezni obveznik ne bi prihvatio odluku drugostupanjskog tijela u vezi s poreznim nadzorom,
mogao bi podnijeti tužbu upravnom sudu pa bi se u postupku poreznog nadzora primjenjivao i Zakon
o upravnim sporovima.