Časopisi

Potrebno je razlikovati računovodstveni od poreznog gubitka, s obzirom da se odnose na dvije
različite kategorije. Računovodstveni gubitak (gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se kao razlika
prihoda i rashoda iskazanih i obračunatih sukladno računovodstvenim propisama, evidentira se u
poslovnim knjigama subjekta te se iskazuje u računu dobiti i gubitka. Gubitak nakon oporezivanja
utvrđuje se na način da se računovodstvena osnovica (dobit ili gubitak) korigira za tekući porez na
dobit utvrđen u Prijavi poreza na dobit (Obrascu PD ili Obrascu PD-NN), kao i za možebitne učinke
odgođenih poreza. Tako utvrđeni gubitak razdoblja iskazuje se u računu dobiti i gubitka odnosno
iskazuje se u bilanci kao gubitak poslovne godine. Porezni gubitak utvrđuje se prilikom sastavljanja
prijave poreza na dobit, na način da se računovodstvena osnovica korigira za određene stavke
umanjenja i uvećanja, sukladno poreznim propisima. U članku autorica na primjerima prikazuje
utvrđivanje računovodstvenog i poreznog gubitka, pokriće prenesenog gubitka u računovodstvu,
korištenje prenesenog poreznog gubitka pri utvrđivanju porezne osnovice te priznavanje odgođene
porezne imovine s osnove prenesenih poreznih gubitaka.

Servisnu djelatnost poduzetnici mogu obavljati kao primarnu djelatnost ili kao dodatnu djelatnost,
najčešće uz djelatnost trgovine. U članku se obrađuju poslovni događaji specifični za ovu djelatnost
te pojašnjavaju njihovi računovodstveni i porezni aspekti.

Pravila za utvrđivanje rezultata poslovne godine definirana su Zakonom o računovodstvu i
odgovarajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a veliki
poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). Financijski izvještaji usvajaju se temeljem Zakona
o trgovačkim društvima te se na osnovu usvojenih izvještaja donose odluke o raspodjeli dobiti (ili
pokriću gubitka). Prilikom utvrđivanja prava na isplatu dividende/udjela u dobiti fizičkim osobama,
potrebno je obračunati i pripadajući porez na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak). U
članku autori prikazuju računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate
novčanih dividendi/udjela u dobiti.

U skladu s računovodstvenim propisima poduzetnici su dužni dostaviti Financijskoj agenciji radi javne
objave sljedeće odluke:
1. Odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane nadležnog tijela
2. Prijedlog Odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.

Porast cijena usluga računovodstvenih i revizijskih tvrtki, kao i poreznih savjetnika, treba pravilno
iskomunicirati s klijentima. Potrebno je analizirati metode i načela utvrđivanja cijena naknada, a
posebno u vrijeme njihova rasta. U ovom članku dan je pregled i obilježja osnovnih metoda i načela
utvrđivanja cijene naknada te njihovih prednosti i nedostataka.

Zakon o državnim službenicima u čl. 28. st. 1. (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24., dalje u tekstu:
Zakon), propisuje dužnost državnog službenika na takvo ponašanje kojim ne umanjuje svoj ugled
i ugled državne službe te ne dovodi u pitanje svoju nepristranost u postupanju. Pravila ponašanja,
komunikacija i ostali standardi u državnoj službi uređeni su Etičkim kodeksom državnih službenika
i namještenika (dalje u tekstu: Etički kodeks). Etički kodeks prema čl. 28. st. 2. Zakona donosi Vlada
Republike Hrvatske.
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona, Vlada Republike Hrvatske donijela je novi Etički kodeks, koji
je stupio na snagu 25. siječnja 2025. godine. Stupanjem na snagu novog Etičkog kodeksa prestaje
važiti Etički kodeks državnih službenika (Nar. nov., br. 40/11. – 155/23.).

Problematika definiranja predmeta nabave u praksi javne nabave predstavlja značajan izazov za
naručitelja. U tom smislu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dalo više mišljenja
o primjeni u praksi odnosno u konkretnim situacijama, kojima su definirani kriteriji za određivanje
predmeta nabave. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je također donijela određeni
broj odluka koje se odnose na problematiku određivanja predmeta nabave. U članku se pojašnjava
više primjera iz prakse Ministarstva i Državne komisije.

Globalni standardi interne revizije u primjeni su od 9. siječnja 2025. godine te se sastoje od 5 domena
(područja), povezanih s 15 načela te ukupno 52 standarda. Novi Standardi za profesiju interne
revizije, osobito za one u javnom sektoru, zasigurno nisu samo dobro osvježenje Međunarodnog
okvira profesionalnog djelovanja internih revizora, već su izazovni osobito kod Domene I, II i III.
Najznačajnija promjena u novim Standardima, koja bi se trebala značajno osjetiti u javnom sektoru, je
uvođenje Domene III (odnosi se na upravljanje funkcijom interne revizije) gdje se po prvi put uključuje
definicija, smjernice i odgovornosti odbora (ili revizijskih odbora) koji obuhvaćaju ovlaštenje, neovisno
pozicioniranje funkcije interne revizije te nadzor. Iako se Standardi primjenjuju na sve organizacije,
kako na korporativni svijet, tako i na javni sektor, interni revizori u javnom sektoru rade u političkom
okruženju u upravljačkim, organizacijskim i financijskim strukturama, stoga se priroda posla, uvjeti
i terminologija mogu značajno razlikovati od onih u privatnom sektoru. Kako bi pomogla internim
revizorima koji rade u javnom sektoru, upravljačkim tijelima i izvršnim funkcijama organizacija
javnog sektora, Europska konfederacija instituta za internu reviziju – ECIIA (2024.) je u studenome
2024. godine razvila praktični vodič koji se odnosi na primjenu Standarda u javnom sektoru. Izazovi s
kojima se nose interni revizori u javnom sektoru te primjeri iz prakse primjene navedenih Standarda
prikazani su nastavku

Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se primjenjuje od
1. siječnja 2025. godine, ugovoreno je povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće u
2025. godini, povećan je dodatak za noćni rad, povećana je osnovica za određivanje visine jubilarnih
nagrada i otpremnine za odlazak u mirovinu. Iako nije sklopljen dodatak Temeljnom kolektivnom
ugovoru za zaposlenike u javnim službama, ta se povećana prava od 1. siječnja 2025. godine
primjenjuju i na zaposlene u javnim službama jer su povoljnija od visine novčanih prava ugovorenih
važećim TKU-om za javne službe. Pravilo povoljnosti u odnosu na Kolektivni ugovor za državne službe
ugovoreno je čl. 109. TKU-a za javne službe.
Od 1. siječnja 2025. godine povećani su neoporezivi iznosi naknada, nagrada, potpora i otpremnina,
koji se prema poreznim propisima određuju ovisno o visini mjesečnog osnovnog osobnog odbitka.
Za neoporezive primitke koji nisu propisanim koeficijentom vezani uz osnovni osobni odbitak, u
postupku e-savjetovanja o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak nisu predviđene izmjene.
U članku se obrađuje isplata ostalih materijalnih prava državnim službenicima i namještenicima i
zaposlenima u javnim službama s aspekta određivanja visine i poreznog obilježja primitaka koji se
isplaćuju u 2025. godini.

Neprofitne organizacije Zakonom o porezu na dobit nisu prepoznate kao porezni obveznik, ali su
prepoznate situacije u kojima su neprofitne organizacije dužne upisati se u sustav poreza na dobit.
Onačinu sastavljanja PD obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2025.
U ovome članku autor ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja
i predaje PD obrasca te računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim
izvještajima.