Prijavljivanje nepravilnosti od strane zviždača
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), predviđa tri načina prijavljivanja
nepravilnosti. To su unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, vanjsko prijavljivanje nepravilnosti te
javno razotkrivanje nepravilnosti.
Prijavitelj koji prijavi nepravilnost ima pravo znati što se s njegovom prijavom događa i treba biti
obaviješten o rezultatima njegove prijave, ali se to odnosi samo na unutarnje i vanjsko prijavljivanje
nepravilnosti, dok se to ne može osigurati kod javnog razotkrivanja nepravilnosti. Javno razotkrivanje
nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti pa u tom slučaju ne postoji osoba ili tijelo koje bi
zviždaču trebalo dati povratnu informaciju o sudbini njegove prijave.
Novi pragovi u eurima u Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
U pripremi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Jedno od važnijih pitanja koja će se ovim Zakonom urediti su novi pragovi novčanih iznosa izraženih u
eurima. Ti pragovi neće nastati preračunavanjem kune u euro po fiksnom tečaju, već će biti određeni
autonomno, osim u slučaju novčanih kazni za prekršaje koje će se preračunati po fiksnom tečaju.
Druga značajna novina koja će se urediti ovim Zakonom bit će znatno veći nadzor nad pružanjem
usluga virtualne imovine. U tome smjeru će se osnovati Registar pružatelja usluga virtualne imovine
kojega će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
U vezi s pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima
i trgovačkim društvima predviđa se osnivanje registra pružatelja tih usluga, a taj će registar voditi
Ministarstvo financija.
Prilagodba promjenjivih kamatnih stopa i proces uvođenja eura u RH
Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisuje se kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj korekciji,
a on mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za promjenu ugovorenih
parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog kreditno-potrošačkog odnosa
su korisne sve dok ih se smatra pouzdanima i nepristranima.
Poseban članak u Zakonu o uvođenju eura posvećen je samo NRS-u zbog njegove nacionalne specifičnosti.
Nacionalna referentna stopa ostaje jedna od značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj,
a čija prilagodba će biti nužna nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine. Uvođenje eura kao službene
valute u RH utjecat će na dio ugovora o kreditu kod kojih će biti potrebno prilagoditi kamatnu stopu. Ugovori
o kreditu koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom nastavit će vrijediti uz zamjenu kunskih kredita
ugovorenih s promjenjivom kamatnom stopom vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRS-om te uz
obvezu zakonskog preciznog definiranja kako se potrošači ne bi našli u nepovoljnijem položaju, nego što bi
bili da nije došlo do uvođenja eura.
Obrtnici kao obveznici obračuna PDV-a na usluge poreznih obveznika sa sjedištem u inozemstvu
Obrtnici, bez obzira jesu li upisani u registar obveznika PDV-a ili su samo tzv. “mali porezni obveznici”,
obveznici su obračuna PDV-a na određene usluge koje im obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u
inozemstvu. Obveza obračuna PDV-a odnosi se na usluge za koje je propisano opće načelo oporezivanja,
tj. oporezivanje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Autorica u članku daje pregled
usluga za koje su obrtnici obveznici obračuna PDV-a kada im usluge obavljaju porezni obveznici sa
sjedištem u inozemstvu
Registracija trošarinskih obveznika
Trošarinski obveznici mogu započeti trošarinsko poslovanje s trošarinskim proizvodima nakon
što ispune preduvjete za trošarinsko poslovanje. Usvajanje prijave za upis u registar trošarinskih
obveznika smatra se ovlaštenjem za rad s trošarinskim ili duhanskim proizvodima odnosno kada
trošarinski obveznik može započeti poslovanje s trošarinskim proizvodima.
Mjesto stjecanja dobara unutar Europske unije i pravo na odbitak pretporeza u slučaju primjene odredbe članka 27. stavak 2. Zakona o PDV-u
Prema temeljnoj odredbi o mjestu stjecanja dobara unutar Europske unije prema članku 27. stavak
1. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja je tamo gdje je otprema dobara završila. Međutim, neovisno
o tome, prema odredbi članka 27. stavak 2. Zakona o PDV-u, mjesto stjecanja dobara smatra se
područje države članice koja je stjecatelju izdala PDV identifikacijski broj pod kojim je stjecatelj stekao
ta dobra, osim ako stjecatelj dokaže da je na stečena dobra PDV bio obračunan u državi članici u kojoj
je otprema dobara završila. Autorica u članku piše o tome kako je važno voditi računa da kretanje
dobara iz države članice iz koje se dobra otpremaju, bude u državu članicu s čijim se brojem kupac
identificirao u slučaju pojedine nabave dobara iz druge države članice.
Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u Hrvatski sabor je usvojio 23. rujna 2022. te se
očekuje njegova objava u Narodnim novinama, a propisano je da dio odredbi stupa na snagu prvog
dana od dana objave, a dio odredbi na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U cilju ublažavanja rasta cijena energenata i poreznog rasterećenja građana izmjenama Zakona
smanjene su stope PDV-a na isporuku grijanja, ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke te isporuku i
ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte i objekte koji se koriste za aktivnosti od javnog
interesa. Autorica u članku daje pregled izmjena s navođenjem obveza poreznih obveznika na dan
početka primjene novih stopa vezano za popis zaliha proizvoda u trgovini na malo te o postupanju u
prijelaznom razdoblju s predujmovima, povratom robe i naknadnim promjenama porezne osnovice.
Povećani neoporezivi primici od 1. listopada 2022. i ostale izmjene Pravilnika o porezu na dohodak
Zaključkom Vlade RH od 8. rujna 2022., ministar financija je zadužen povećati određene neoporezive
primitke propisane Pravilnikom o porezu na dohodak. U realizaciji te obveze, Pravilnik o izmjenama
i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak prošao je postupak e-savjetovanja, kao dio procedure prije
stupanja na snagu. Primjena novih neoporezivih iznosa predviđena je od 1. listopada 2022. godine.
Kontinuirana interna revizija
U dobu velikih podataka, gotovo da više i nema dijela poslovanja poduzeća koji se ne odvija u
realnom vremenu, stoga se i od funkcije interne revizije očekuje da pruža svoje uvjerenje u što je
više moguće realnijem vremenu, kako bi upravljačke strukture mogle donositi pravodobne poslovne
odluke u cilju povećanja uspješnosti poslovanja poduzeća u suvremenim disruptivnim uvjetima.
Funkcijama interne revizije, pružanje uvjerenja u realnom vremenu odnosno, drugim riječima,
pružanje kontinuiranog uvjerenja, omogućava upravo koncept kontinuirane revizije. Globalni Institut
internih revizora (engl. The Institute of Internal Auditors Global) je još u ožujku 2015. godine objavio
Dodatnu smjernicu, Globalni vodič za reviziju tehnologije, pod naslovom „Kontinuirano revidiranje:
Koordinacija kontinuiranog revidiranja i monitoringa radi pružanja kontinuiranog uvjerenja“,
koji čini dio Preporučenih smjernica Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja. Autori u
radu, stoga, upravo uvažavajući važnost i nužnost djelovanja suvremene funkcije interne revizije
u realnom vremenu, detaljno prikazuju ključne smjernice Globalnog vodiča za reviziju tehnologije
koji sistematizirano opisuje pojam, obilježja i specifičnosti kontinuirane interne revizije, kao i odnos
kontinuirane revizije i kontinuiranog monitoringa te rezultat kontinuirane interne revizije koji može
biti pružanje osnovnog ili optimiziranog kontinuiranog uvjerenja.
Prikaz i praktična primjena MRevS-a 315 (izmijenjenog) u reviziji financijskih izvještaja
MRevS 315 (izmijenjen) definira revizorovu odgovornost da prepozna i procijeni rizike značajnog
pogrešnog prikazivanja na razini financijskih izvještaja i tvrdnji u financijskim izvještajima, kroz
stjecanje razumijevanja subjekta i njegova okruženja. Revizor je dužan obaviti postupke procjene
rizika kako bi tako osigurao osnovicu za prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnog pogrešnog
prikazivanja na razini financijskih izvještaja i razini tvrdnji sadržanih u tim financijskim izvještajima.
U kontekstu stjecanja razumijevanja, revizor će steći razumijevanje subjekta i njegova okruženja te
subjektovih internih kontrola. Stjecanje razumijevanja subjekta i njegova okruženja podrazumijeva
stjecanje razumijevanja subjektova pravnog, ekonomskog, društvenog, tehnološkog, zakonodavnog
i ekološkog okruženja, sve s ciljem kako bi se pravodobno prepoznali i procijenili inherentni rizici
značajnog pogrešnog prikazivanja. MRevS 315 (izmijenjen), u zahtjevima vezanim uz stjecanje
razumijevanja subjektovih internih kontrola, oslanja se na COSO model, koji učinkovit sustav internih
kontrola definira kao onaj koji sadrži pet komponenti koje podupiru ostvarenje subjektivne misije,
strategije i poslovnih ciljeva. Pet komponenti COSO modela čine: okruženje kontrola, subjektov
postupak procjene rizika, informacijski sustav, uključujući povezane poslovne postupke, relevantan
za financijsko izvještavanje i komuniciranje, kontrolne aktivnosti relevantne za reviziju te monitoring
kontrola. Temeljem stečenog razumijevanja o subjektu, njegovom okruženju i njegovim internim
kontrolama, revizor će prepoznati i procijeniti rizike značajnog pogrešnog prikazivanja, a što će mu
predstavljati osnovicu za vremenski raspored, vrstu i obujam daljnjih revizijskih postupaka. Važnost
ovog MRevS-a očituje se upravo iz razloga što će temeljem obavljenih postupaka definiranih ovim
MRevS-om, revizor planirati daljnji tijek revizije financijskih izvještaja.