Kolovoz

U članku se pojašnjavaju razlozi i okolnosti koje utječu na činjenicu da je Hrvatska postala imigracijska
destinacija. Ujedno se razmatraju postojeće i moguće imigracije u Hrvatsku te navodi kako bi se
gospodarski subjekti i građani trebali ponašati prema stranim radnicima u cilju njihovog lakšeg
snalaženja i ostanka u Hrvatskoj. Gotovo sigurno strani radnici rade na poslovima koji nisu zanimljivi
i privlačni domicilnom stanovništvu pa bi bez njih značajan dio hrvatskog gospodarstva, posebice
tvrtke u graditeljstvu i turizmu, bio u velikim teškoćama. Važno je provoditi politike koje uravnotežuju
potrebe tržišta rada sa zaštitom prava radnika, kako domaćih, tako i stranih.

Do 6. kolovoza ove godine otvoren je natječaj na koji se mogu javiti jedinice regionalne (područne)
samouprave na području Republike Hrvatske i Grad Zagreb, kao osnivači javnih ustanova koje
obavljaju djelatnost srednjeg obrazovanja te predložiti projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja
srednjih škola radi povećanja obuhvata gimnazijskim programima. Ukupna alokacija bespovratnih
sredstava za ovaj poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 72.253.832,00 eura. Od toga je za
pojedinačne projekte dostupno minimalno 100.000,00 eura i maksimalno 20.000.000,00 eura.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi,
prirode i ljudskog okoliša. Poslodavci imaju brojne obveze uređene zakonom i podrednim propisima.
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Društvo s ograničenom odgovornošću od organa (tijela) mora imati upravu i skupštinu, dok je
postojanje nadzornog odbora fakultativno. Fakultativnost nadzornog odbora znači da ga društvo
može, ali ne mora imati. Osnivači društvenim ugovorom određuju hoće li društvo imati nadzorni
odbor. U nekim slučajevima Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u
tekstu: ZTD), ukida fakultativnost u odlučivanju i propisuje obvezu uspostavljanja nadzornog odbora.
Odredbe o organima društva s ograničenom odgovornošću sadržane su u čl. 422. – 453. ZTD-a. Svi
sudionici u radu društva moraju biti dobro upoznati s relevantnim zakonskim propisima kako bi
osigurali usklađenost djelovanja s važećim zakonima i na taj način izbjegli pravne komplikacije koje
mogu proizaći iz nepridržavanja zakona.

Novi Zakon o mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 133 od 7. 11. 2023.), je u čl. 15. odredio da su
svi subjekti koje prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br.
108/17., 39/19. i 151/22.), nadziru Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat dužni donijeti pisane politike, kontrole i postupke za
provođenje mjera ograničavanja.
Subjekti nadzora dužni su politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja integrirati
u sustav unutarnjih kontrola. Osim toga, subjekti nadzora su ove politike, kontrole i postupke dužni
najmanje jednom godišnje preispitivati i ažurirati.
Na temelju Zakona o mjerama ograničavanja Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o uspostavi,
sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim
subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (Nar. nov., br. 13/24.).
U članku se obrađuje odnos Zakona o mjerama ograničavanja prema Zakonu o sprječavanju pranja
novca i financiranja terorizma u vezi s politikama, kontrolama i postupcima, a daje se i tzv. ogledni
primjer politika, kontrola i postupaka za provođenje mjera ograničavanja.

Uredbe EU primjenjuju se izravno iznad lokalnog zakonodavstva članica EU. U ovom članku autorica
je detaljno obrazložila i primjenu uredbi i načela koja se odnose na područje obveznog zdravstvenog
osiguranja i koji direktno utječu na ostvarivanje prava radnika osiguranika HZZO. Posebno je
pojašnjena primjena i to: načela asimilacije činjenica i načela zbrajanja razdoblja.

Aplikacija SNU ili specifikacija rasporeda nepovezanih uplata, je jedna od elektroničkih usluga u
sklopu ePorezne, koju koriste podnositelji izvješća odnosno isplatitelji određenih vrsta dohodaka
koji podatke o primicima, doprinosima za obvezna osiguranja te porezu na dohodak dostavljaju na
obrascu JOPPD Poreznoj upravi. Obrazac JOPPD ima oznaku izvješća u obliku GG001 do GG365(366),
a sastoji se od pet znamenaka i to oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja dana u
godini na koji je obavljena isplata primitka. Korištenjem aplikacije SNU, porezni obveznici podnose
elektroničkim putem zahtjeve za povezivanje nepovezanih uplata, preknjiženje pogrešnih uplata ili
povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava na teret vrste prihoda vezanih uz obrazac JOPPD. Zbog
uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine, u aplikaciji
SNU se uvid u nepovezane uplate i nepovezane obrasce, iskazuje u dvije valute, euru i u kuni, pri
čemu se povezivanje uplata s iznosom iskazanim na obrascu JOPPD, provodi prema izvornoj valuti
dostavljenog obrasca.

Ovaj članak razmatra specifičnosti obračuna plaće za posljednji mjesec rada, uključujući primjenu
najviše i najniže mjesečne osnovice, osobnog odbitka te raznih olakšica i oslobođenja od plaćanja
doprinosa. Osim toga, fokusira se na pravila koja se primjenjuju u slučaju statusnih promjena, u
situacijama kada novi poslodavac preuzima obvezu isplate plaće radnicima za zadnji mjesec rada kod
prijašnjeg poslodavca. Također, članak obrađuje kako pravilno isplatiti neoporezive primitke nakon
prestanka radnog odnosa i osigurati usklađenost s propisima.
Detaljnije pročitajte u nastavku članka.

Radnik koji je kod jednog ili kod više poslodavaca zaposlen tako da mu je ukupno radno vrijeme
iznosilo četrdeset sati tjedno, može se zaposliti na ugovor o dodatnom radu do osam sati tjedno, na
neodređeno ili na određeno vrijeme. Godišnji fond sati dodatnog rada nije ograničen, ali proizlazi kao
umnožak razdoblja trajanja radnog odnosa i ugovorenog tjednog radnog vremena.
U članku se obrađuju uvjeti zasnivanja radnog odnosa za dodatni rad, ograničenja trajanja takvog
rada u jednakom ili u nejednakom rasporedu rada te novčana prava radnika koji radi u dodatnom
radu. Posebno je obrađeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti, obračun poreza na dohodak i izvještavanje Porezne uprave o plaći i drugim
primicima radnika zaposlenog na ugovor o dodatnom radu. Uz to, u članku se problematizira pravo
radnika koji radi u dodatnom radu na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a i ukazuje na mogućnost
isplate neoporezivih primitaka u najvišem dozvoljenom neoporezivom iznosu.

Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.