Lipanj

U prvoj polovini svibnja otvoren je poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Pilot projekt razvoja zelene
infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“. Na njega se mogu javiti jedinice
lokalne samouprave i Grad Zagreb koje su izradile strategije zelene urbane obnove i u okviru njih
su planirali projekte razvoja zelene infrastrukture, unaprjeđenja kružnog gospodarenja prostorom i
zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama te jačanja
otpornosti na rizike. Upravo takvi se projekti mogu javiti na ovaj poziv i ostvariti pravo na bespovratna
sredstva Europske unije u iznosu od minimalno 265.445,60 eura do maksimalno 1.061.782,00 eura.
Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za ovaj poziv iznosi 15,5 milijuna eura.

Zatvorenici ili osuđenici česta su tema crnih kronika ili članaka koji pišu senzacionalistički o kaznenim
djelima i visinama kazni na koje su osuđeni. Malo se spominju njihova radna prava te općenito imaju
li osobe nakon izdržavanja kazne zatvora kakve povlastice tijekom sklapanja radnog odnosa.
Pojam zatvorenik/osuđenik nije posebna kategorija u Zavodu za socijalni rad, kao npr. djeca bez
roditeljske skrbi, osobe s invaliditetom ili zdravstvenim poteškoćama, žrtve nasilja ili osobe koje ne
mogu same osigurati sredstva za osnovne životne potrebe na temelju koje bi osoba otpuštena iz
zatvora mogla ostvariti određena prava. Probacija ne može zaposliti osuđenika nakon što izađe na
uvjetni otpust, već može samo usmjeravati osobe pod nadzorom probacije na javljanje na oglase za
posao ili pomoći pri pisanju životopisa. No Zavod za zapošljavanje ima određene mjere koje mogu
koristiti i osobe koje su izdržale kaznu zatvora ili se nalaze na uvjetnom otpustu.

U Nar. nov., br. 55/24., objavljen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca. Jednu od propisanih evidencija o radnicima čini i evidencija o radnom
vremenu radnika. Poslodavci su dužni evidenciju o radnom vremenu radnika usklađenu s novim
Pravilnikom početi voditi počevši s danom 1. listopada 2024. godine. Osim evidencije o radnom
vremenu radnika, poslodavci su dužni voditi i evidenciju o trajanju rada određenih kategorija fizičkih
osoba koji kod poslodavca nisu u radnom odnosu, ali za njega obavljaju određene poslove temeljem
nekog drugog pravnog odnosa. Sve o novim evidencijama o radnom vremenu radnika te ostalim
posebnostima evidentiranja radnog vremena pročitajte u nastavku teksta.

Dana 1. listopada 2024. godine stupit će na snagu novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Nar. nov., br. 55/24.), kojim se uređuje sadržaj podataka u
evidenciji o radnicima, u posebnoj evidenciji o fizičkim osobama koje nisu zaposlenici poslodavca i u
evidenciji radnog vremena. U ovom se članku obrađuju obveze poslodavca koje se odnose na vođenje
evidencija o radnicima i evidencije o drugim fizičkim osobama.
Prema novom Pravilniku, smanjuje se broj obveznih podataka koje je poslodavac dužan voditi o
radnicima koje zapošljava, ali se uvodi obveza sastavljanja pisanog pregleda o radniku i određuju
isprave, dokumenti i akti koje je poslodavac dužan pohraniti i čuvati u propisanim rokovima. Uz
to, Pravilnikom se određuju fizičke osobe koje kod poslodavca obavljaju poslove na temelju drugih
ugovora ili posebnih propisa, za koje poslodavac treba voditi evidencije i sadržaj tih evidencija.

Ovrha na plaći skup je radnji pomoću kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine,
čime su poslodavci stavljeni u položaj posrednika ili izvršitelja.
Materija je sama po sebi složena i u praksi se javlja nesigurnost jesmo li postupili u skladu s propisom
i izvršili obvezu. Dodatna je dvojba jesmo li uz to valjano zaštitili vlastitog zaposlenika.

Glavna značajka obveznih odnosa jest mogućnost dispozicije stranaka. To znači da stranke svoje
međusobne odnose mogu uglavnom urediti kako same žele, osim kada je zakonom drugačije propisano.
U obveznopravnim odnosima moguće su promjene na strani vjerovnika (cesija i subrogacija) i na
strani dužnika, što će biti tema ovoga članka.
Članak je podijeljen na dva dijela odnosno poglavlje o preuzimanju duga, pristupanju dugu i o
preuzimanju ispunjenja, dok su u drugom dijelu prikazani ogledni primjeri navedenih ugovora.
Ove su promjene na strani dužnika uređene odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
35/05. – 155/23., dalje: Zakon) od čl. 96. do čl. 103.

U Nar. nov., br. 133/23. od 7. 11. 2023. objavljen je Zakon o mjerama ograničavanja. Zakon je stupio
na snagu osmog dana od dana objave, 15. studenoga 2023. godine. Danom njegova stupanja na
snagu prestao je važiti Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 139/08., 41/14.
i 63/19.).
Novi Zakon o mjerama ograničavanja u odnosu na stari Zakon o međunarodnim mjerama
ograničavanja materiju mjera ograničavanja uređuje na znatno detaljniji i sveobuhvatniji način.
Najznačajnija novina koje se odnosi na fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i pravne
osobe je da su svi ti subjekti (koje nadzire Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor
financijskih usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat) dužni donijeti pisane politike, kontrole i
postupke za provođenje mjera ograničavanja.
Pisane politike, kontrole i postupke su subjekti nadzora dužni donijeti u roku šest mjeseci od dana
stupanja novog Zakona na snagu, do 15. svibnja 2024.

Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisano je kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj
korekciji, a isti mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za
promjenu ugovorenih parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog
kreditno potrošačkog odnosa ključne su za financijsku stabilnost te stoga imaju središnju ulogu na
financijskim tržištima jer ih pojedinci i organizacije u cijelom gospodarskom sustavu često primjenjuju
sve dok mogu osigurati nepristranu i nespornu vrijednost ugovora o potrošačkom kreditiranju. S
obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, bitno je osigurati njihovu pouzdanost
jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama.
Nacionalna referentna stopa ostala je nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine jedna od
značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj uz nužnu posljedicu zamjene kunskih
kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRSom. Međutim i dalje je otvoreno pitanje koliko je iskorištena prigoda uvođenja eura za kvalitetniju
prilagodbu NRS-a jer zapravo u Hrvatskoj zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i dosadašnje
visoke “euriziranosti” financijskog sustava ne postoji “prava” referentna kamatna stopa, već je to
samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se i
odvjetnička i javnobilježnička djelatnost, koju obavljaju fizičke osobe ako su po toj osnovi obvezno
osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja te kojima su to osnovne djelatnosti po
kojima su upisane u registar obveznika poreza na dohodak u Poreznoj upravi. Obavljajući djelatnost
slobodnog zanimanja, odvjetnici i javni bilježnici ostvaruju dohodak koji se obvezno mora utvrđivati
na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija koje se vode po načelu blagajne. Međutim, ako
podnesu zahtjev za plaćanjem poreza na dobit odmah na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za sljedeće porezno razdoblje, mogu dobrovoljno postati i obveznicima plaćanja
poreza na dobit ili obvezno moraju plaćati porez na dobit prema Zakonu o porezu na dobit, ako
je u prethodnom poreznom razdoblju ostvaren ukupan primitak veći od 1.000.000,00 eura. Ako su
upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni sadržaj računa za gotovinski promet kojega odvjetnici i
javni bilježnici izdaju krajnjim potrošačima, propisan je odredbama Općeg poreznog zakona.

U skladu s čl. 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska obrtnička komora donijela je novu Odluku o dopuštenoj
visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br, 39/24. te
se primjenjuje od 11. travnja 2024. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz 2004.
godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke za ugostitelje obrtnike. Autorica u
članku daje praktične primjene obračuna kala, rastepa, kvara i loma kod obrtnika koji pružaju usluge
pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.