Za vrijeme privremene spriječenosti odnosno nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno
drugih okolnosti utvrđenih odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranik je
spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom pa
mu, stoga, pripada pravo na naknadu plaće.
U ovom članku autorica piše o načinu utvrđivanja osnovice za naknadu plaće i o visini naknade plaće
koja se isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Lipanj
-
2024ČlanciLipanjPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
-
2024ČlanciLipanjPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Pravo na regres za godišnji odmor i porezna obilježja
Pravo radnika na regres za godišnji odmor nije uređeno Zakonom o radu niti posebnim zakonom, već
ga radnik ostvaruje na temelju kolektivnog ugovora koji obvezuje poslodavca, pravilnika o radu i/ili
ugovora o radu.
Ako se regres za godišnji odmor isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, primjenjuje se ograničenje
neoporezive svote u iznosu 700,00 eura po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne
ovisi o ugovorenom radnom vremenu i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s
punim i onima koji rade s nepunim radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezivog
regresa koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka. -
2024ČlanciLipanjPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Korištenje godišnjeg odmora i određivanje visine naknade plaće
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, pri čemu u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ništavan je sporazum poslodavca i
radnika o odricanju od prava na godišnji odmor u zamjenu za isplatu novčanog primitka. Odluku o
razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to
moguće i potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj
želji, uz obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca.
Visina naknade plaće za dane korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca. -
2024ČlanciLipanjPorez na dodanu vrijednostPoreziRačunovodstvo i financije
Ispravak pogreški u obračunu PDV-a nakon poreznog nadzora – sudska praksa
Kada je prilikom poreznog nadzora utvrđen pogrešan obračun PDV-a ili je pogrešno primijenjeno
porezno oslobođenje u praksi se postavlja pitanje može li isporučitelj nakon provedenog nadzora i
utvrđene nove porezne obveze stornirati pogrešne i ispostaviti nove račune s pravilnim obračunom
PDV-a te pravilno utvrđenu poreznu obvezu prevaliti na naručitelja kako bi on ostvario pretporez.
Kako u ovom slučaju postupiti da ne bi došlo do dvostrukog utvrđianja porezne obveze, s jedne strane
po rješenju nadzora, a s druge strane kroz poreznu prijavu u razdoblju ispostavljanja ispravljenih
računa. Autorica u članku komentira sudsku praksu Suda EU vezano za ovu problematiku. Presude
Suda EU obvezuju i hrvatskog zakonodavca da postupa u istovjetnim slučajevima na isti način. -
2024ČlanciLipanjPorez na dodanu vrijednostPoreziRačunovodstvo i financije
Stjecanje dobara unutar Europske unije
Predmetom oporezivanja PDV-om prema članku 4. Zakona o PDV-u smatra se i stjecanje dobara
unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi uz naknadu porezni obveznik koji djeluje kao takav. S
druge strane, PDV-a je oslobođena isporuka dobara koja se otpreme u drugu državu članicu drugom
poreznom obvezniku odnosno pravnoj osobi koja djeluje kao porezni obveznik. Dakle, isporuka dobara
iz jedne i otprema u drugu državu članicu oslobođena je PDV-a pod uvjetom da primatelj isporuke
plaća PDV na stjecanje u državi članici u kojoj završava otprema. Autorica u članku piše o stjecanju
dobara kao predmetu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. -
2024ČlanciEksterna revizijaLipanjRačunovodstvo i financijeRevizija
Revizija povećanja temeljnog kapitala
Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom
statusnih promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s
odredbama Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva,
priključenje trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog
društva i preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim
aktima trgovačkih društava na način da se vrše izmjene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili
društvenom ugovoru o osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi
do upisa u sudski registar. Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja
temeljnog kapitala kroz prikaz revizijskih i računovodstvenih standarda te pravnog i poreznog
segmenta provedbe navedene radnje. -
2024ČlanciEksterna revizijaLipanjRačunovodstvo i financijeRevizija
Međunarodni revizijski standard za revizije financijskih izvještaja manje složenih subjekata
U ovom članku autorica je predstavila i interpretirala novi revizijski standard za reviziju financijskih
izvještaja manje složenih subjekata. Ovaj standard moći će se uključiti i primjenjivati u lokalnim
zakonodavstvima od 15. 12. 2025. godine, a time i njegova primjena u Hrvatskoj može se očekivati
od 1. 1. 2026. godine. Autorica je interpretirala definicije manje složenih poduzeća, kao i strukturu
novog standarda. -
2024ČlanciEksterna revizijaLipanjRačunovodstvo i financijeRevizija
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
Dana 6. travnja 2024. godine u Nar. nov., br. 27/24., objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o reviziji (nadalje Zakon). Zakon je stupio na snagu 14. travnja 2024. godine, osim čl. 21. i 22.
Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2025. godine, a odnose se na ugovor o reviziji i imenovanje
revizorskog društva (izmjene čl. 40. i 41. Zakona o reviziji, Nar. nov., br. 127/17.). Najvažnije izmjene
odnose se na revizorski ispit, stalno stručno usavršavanje, imenovanje revizorskog društva i ugovaranje
revizije, trajanje revizijskog angažmana te ostale izmjene. Autorica u članku daje pregled novina u
vezi najvažnijih izmjena i dopuna Zakona koje su objavljene u Narodnim novinama, uz napomenu da
je već u proceduri novi Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, a u vezi s
prijenosom CSRD direktive. -
2024ČlanciLipanjRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeUpravljačko računovodstvo
Kontroling kao komponenta upravljačkog procesa – zašto je neophodan za uspješno upravljanje?
Upravljanje poslovnim subjektom podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za poslovanje i alokaciju
povjerenih resursa na upravljanje na način da se ostvare strateški ciljevi poslovanja. Kontroling kao
menadžerska funkcija može biti partner u ostvarivanju tih ciljeva. Dizajniranjem i podrškom upravljačkim
procesima postavljanja ciljeva, planiranja poslovanja i kontrole, omogućava donositeljima odluka da
djeluju u skladu s postavljenim ciljevima. Kontroling na taj način postaje partner menadžerima u
upravljanju, ali i u preuzimanju odgovornosti za ostvarenje postavljenih ciljeva. Kroz svoje analize ne
samo na ukupnoj razini subjekta, već i na razini segmenata poslovanja, daje informacije o faktorima
uspjeha, ali i o odstupanjima od planiranog te rizicima i prilikama. Iako će ga veliki subjekti zbog
svoje kompleksnosti i veličine prije implementirati u organizacijsku strukturu, koristan je i za srednje
i male subjekte koji često pored ograničenih resursa imaju i procesne izazove. Kontroling kroz svoje
funkcije omogućava učinkovito upravljanje dostupnim resursima, ali rješava i procesne probleme,
stoga može donijeti značajne benefite i u manjim strukturama poslovnih subjekata. -
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoLipanjRačunovodstvoRačunovodstvo i financije
Značaj zelenih financija u izvještajima o održivosti
Sintagma zelenih financija od kraja 20. stoljeća povezuje se s investiranjem u očuvanje okoliša. Od
teorijskog koncepta vrlo brzo prerasta nakon Pariškog sporazuma u praksu i strategiju financijskih
institucija koje sve više prate ESG standarde i kriterije u izvještajima o održivosti.
U ovom članku autor je prezentirao najvažnije kategorije i institucije, kao i aktivnosti na području
zelenih financija.