Od 15. srpnja 2024. zaprimaju se prijave projektnih prijedloga na poziv na dodjelu bespovratnih
sredstava „Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo“. Na
ovaj se natječaj mogu javiti mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća koja žele investirati u neki
od energetski intenzivnih sektora prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj, na način da promiču
kružno gospodarstvo uvođenjem resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni vijek proizvoda
ili doprinose dekarbonizaciji i smanjenju štetnih emisija. Ukupna bespovratna sredstva alocirana za
ovaj Poziv iznose 145 milijuna eura, od kojih je malim i srednjim poduzećima indikativno namijenjeno
58 milijuna, a srednje kapitaliziranim poduzećima 87 milijuna eura.
Srpanj
-
2024ČlanciMakroekonomska kretanjaPraksa Europske unijeRačunovodstvo i financijeSrpanj
-
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
Rad studenata i nove evidencije o radu studenata
U vrijeme velike potrebe za radnicima, studenti su naručiteljima olakšanje poteškoća u pronalasku
odgovarajućeg kadra. Zakon o obavljanju studentskih poslova uređuje prava i obveze izvođača,
posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz
obavljanje studentskih poslova. Pravilniku o sadržaju i načinu postupka vođenja evidencija o
radnicima propisuje kako evidentirati podatke o studentima koji obavljaju poslove za naručitelja.
Pravilnik doživljava izmjenu kroz Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca no isti će se početi primjenjivati 1. listopada 2024. ostavivši dovoljno
vremena za usklađenje. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
Ugovor o radu i drugi ugovori s činidbom rada
Pravna osnova radnog odnosa je, u skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu. No moguće je sklopiti
s određenom osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je također rad. Pravna osnova
obavljanja tog posla ne mora nužno biti radni odnos.
Zakon predviđa ugovor o dodatnom radu, omogućujući radnicima dodatno radnopravno aktiviranje
i preko punog radnog vremena kod jednog ili više poslodavaca.
Koje su zakonske mogućnosti, kako ne bismo doveli u pitanje zakonitost obavljanja rada? -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
Konvencija o plaćenom godišnjem odmoru (Konvencija 132)
Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju o plaćenom godišnjem odmoru čime se ista obvezala
u svoje nacionalno zakonodavstvo implementirati njene odredbe. Pravo na godišnji odmor uređeno
je Zakonom o radu koji je u najvećem dijelu usklađen s odredbama Konvencije s time da je sporno
ostalo pitanje prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu odnosno korištenje
starog godišnjeg odmora koji zbog nekih razloga nije u cijelosti ili djelomično iskorišten u godini u
kojoj je stečen. Poslodavci u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva primjenjuju odredbe Zakona o
radu. Međutim, s obzirom na najnoviju hrvatsku sudsku praksu, a koja se u biti nastavlja na praksu
Europskog suda, postavlja se pitanje jesu li hrvatski poslodavci obvezni primijeniti odredbu čl. 9.
Konvencije bez obzira na činjenicu što ista nije na odgovarajući način implementirana u hrvatsko
radno zakonodavstvo. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeSrpanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Primanja članova uprave u dioničkom društvu i u društvu s ograničenom odgovornošću
Primanja članova uprave trgovačkih društava uređuju se primarno ugovorima između člana uprave i
samog društva, no Zakon o trgovačkim društvima predviđa pojedina ograničenja ugovaračke slobode
ugovaračkih strana.
Glavno načelo na koje se zakonske odredbe fokusiraju je načelo primjerenosti koje nalaže da se pri
odlučivanju primanja u obzir posebno uzme odnos obveza i posla koji član obavlja, kao i stanje društva. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeSrpanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Pravni aspekti ugovora o zajmu i ugovora o kreditu
Ugovor o zajmu i ugovor o kreditu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br.
35/05. – 155/23., dalje u tekstu: ZOO). Ugovor o zajmu uređen je u člancima 499. do 508., a ugovor o
kreditu u člancima 1021. do 1027. ZOO-a.
Najvažnija razlika između zajma i kredita sadržana je u činjenici da zajmodavac može biti svaka
pravna ili fizička osoba, dok kredit može dati banka.
Druga ugovorna strana (kod zajma je to zajmoprimac, a kod kredita korisnik kredita) može biti svaka
pravna ili fizička osoba.
Ugovor o kreditu se uglavnom razvio iz ugovora o zajmu te ga i nadmašio u gospodarskom i
pravnotehničkom smislu, tako da je danas postao jedan od glavnih imenovanih ugovora suvremenog
bankarskog prava. -
2024ČlanciGranske specifičnostiPoslovanje obrtnikaRačunovodstvo i financijeSrpanj
Doprinosi za obvezno osiguranje samozaposlenih osoba
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su kao samozaposlene osobe obveznici poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti mogu izabrati mjesečnu osnovicu na koju plaćaju doprinose
za svoje osobno osiguranje u većem iznosu od osnovice koja je za njih propisana kao obvezna. Ako
ostvareni dohodak utvrđuju na temelju nastalih primitaka i izdataka, obvezni su Poreznoj upravi za
svaki mjesec proveden u osiguranju dostavljati JOPPD obrazac za doprinose.
Obrtnici i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez na
dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, plaćaju doprinose po rješenju Porezne uprave. I oni mogu
izabrati osnovicu za obračun doprinosa u većem iznosu od za njih propisane mjesečne osnovice, o
čemu obavještavaju Poreznu upravu na obrascu IVO-DOP.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dobit, plaćaju doprinose
na osnovicu poduzetničke plaće i ispostavljaju JOPPD obrazac za poduzetničku plaću.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici kojima je samostalna djelatnost druga djelatnost,
plaćaju doprinose po sniženim stopama na osnovicu godišnjeg dohotka odnosno dobiti, ali najviše do
visine godišnje osnovice propisane za drugu djelatnost. -
2024ČlanciMirovinsko osiguranjePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSrpanj
Dobrovoljna mirovinska štednja – porezne olakšice i državni poticaji
S obzirom na niske mirovine u Hrvatskoj, sve više ljudi traži načine kako osigurati bolju financijsku
budućnost te se, između ostalog, okreću dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Država podržava ovakva
ulaganja putem dodatnih sredstava iz državnog proračuna, a porezni propisi nude olakšice za
poslodavce koji plaćaju premije za svoje radnike. Iako radnici često iniciraju umanjenje bruto plaće
kako bi se za isplatu premije koristile neoporezive mogućnosti, zakonska intencija je bila poticati
poslodavce na dodatno nagrađivanje radnika. Poticaji države i porezne olakšice čine dobrovoljnu
mirovinsku štednju privlačnom opcijom za osiguranje dodatnih mirovinskih primanja. -
2024ČlanciPorez na dodanu vrijednostPoreziRačunovodstvo i financijeSrpanj
Turističke usluge u kongresnom turizmu i obračun PDV-a
U okviru svoje djelatnosti turističke agencije mogu obavljati i turističke usluge u okviru kongresnog
turizma. Djelatnost je uređena Zakonom o pružanju usluga u turizmu, a agencije ju mogu obavljati
organizacijom kongresnog turizma u tuzemstvu ili u inozemstvu. O paketu usluga koje agencija
pruža u okviru organizacije kongresnog turizma ovisi i način obračuna PDV-a. Agencija kao obveznik
PDV-a primjenjuje redovni obračun PDV-a ako u okviru usluga koje pruža nisu uključene usluge
vezane za putovanje (smještaj ili prijevoz) ili posebni postupak oporezivanja ako u okviru organizacije
kongresa prodaje i uslugu smještaja ili prijevoza sudionicima kongresa. Autorica u nastavku članka
piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije kongresa, konferencija, seminara ili drugih
edukacija odnosno događanja. -
2024ČlanciPorez na dodanu vrijednostPoreziRačunovodstvo i financijeSrpanj
Isporuke dobara unutar EU i primjena poreznog oslobođenja
Isporuke dobara unutar Europske unije oslobođene su PDV-a u državi članici otpreme, ako je kupac
porezni obveznik u drugoj državi članici koji je obvezan obračunati PDV na stjecanje dobara. Kako
bi isporučitelj iz jedne države članice mogao provjeriti je li njegov kupac registriran kao porezni
obveznik u državi članici u kojoj otprema završava, države članice u tu svrhu razmjenjuju podatke
putem VIES baze koja sadrži PDV identifikacijske brojeve dodijeljene poreznim obveznicima koji
posluju na jedinstvenom europskom tržištu. Autorica u nastavku članka piše o isporukama dobara
unutar Europske unije i o uvjetima za primjenu poreznog oslobođenja između poreznih obveznika u
različitim državama članicama.