2025

Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza
na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje
nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije
proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili
više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se
slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka
utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti. Više o tome
možete pročitati u nastavku.

U 2025. godini nije izmijenjena stopa proreza na dohodak kojom se oporezuju dividende i udjeli u
dobiti isplaćeni fizičkim osobama. Dohodak od dividendi i udjela u dobiti oporezuje se porezom po
odbitku, klasificiran je kao konačni dohodak, a porezna stopa iznosi 12 %. Dobit ostvarena u razdoblju
do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače 2012. godine, pri isplati fizičkim
osobama ne podliježe porezu na dohodak.
Ako se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju fizičkim osobama nerezidentima, prednost u primjeni imaju
odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja kojeg Hrvatska primjenjuje s odnosnom
državom.
Tuzemni isplatitelj dividendi i udjela u dobiti dužan je na propisanom obrascu izvijestiti Poreznu
upravu o primitku isplaćenom fizičkoj osobi i o obračunanom i obustavljenom porezu na dohodak. Za
dividende i udjele u dobiti primljene izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obveznik obračunavanja
i plaćanja poreza te obveznik izvještavanja Porezne uprave na propisanim izvješćima je stjecatelj
dividendi i udjela u dobiti.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 16/25.), stupio je na
snagu 1. veljače 2025. godine. Međutim, s obzirom na to da je osnovni osobni odbitak povećan već od
1. siječnja 2025. novi iznosi neoporezivih primitaka primjenjivali su se retroaktivno od tog datuma. To
se odnosi na primitke koji se izračunavaju kao umnožak propisanog koeficijenta i osnovnog osobnog
odbitka, poput neoporezivih potpora, jubilarnih nagrada, otpremnina i sličnih isplata. S druge strane,
neoporezivi primici koji nisu vezani uz osnovni osobni odbitak, poput prigodnih nagrada i dnevnica za
službena putovanja, ostali su nepromijenjeni.
Iako su iznosi neoporezivih primitaka ažurirani, uvjeti i pravila za njihovu isplatu u 2025. godini ostaju
isti kao u prethodnom poreznom razdoblju. U nastavku donosimo više informacija o novim iznosima
neoporezivih primitaka, načinu iskazivanja u obrascu JOPPD te pravilima isplate.

Okolišna, društvena i upravljačka pitanja (ESG), kao i jačanje svijesti o potrebi primjene koncepta
održivosti u EU su postala glavna žarišna točka za široku lepezu dionika pa tako i za (revizijsku)
profesiju koja pruža angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti. Direktivom o korporativnom
izvještavanju o održivosti (CSRD), kao i Standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) usmjerava se
potreba za provjerom informacija o održivosti, kroz provođenje postupaka izražavanja ograničenog
uvjerenja te postupnog prelaska na izražavanje razumnog uvjerenja. U studenome 2024. godine
objavljen je Međunarodni standard za angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti (ISSA 5000), koji
predstavlja zaseban i sveobuhvatan standard odobren od strane IAASB-a. Ovaj Standard primjenjuje
se na sve angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti, temelji se na načelima i usmjeren je na
ishode, a ne na stroge procedure. Odnosi se na informacije o svim aspektima održivosti te obuhvaća
izvještavanje prema bilo kojem okviru, uključujući CSRD i ESRS. Primjenjiv je za sve praktičare koji
se bave izražavanjem uvjerenja o održivosti. Kao takav, nudi okvir revizorima kako bi procijenili i
potvrdili točnost informacija pripremljenih u skladu s bilo kojim okvirom za izvještavanje o održivosti.
ISSA 5000 je fleksibilan i prilagodljiv različitim sektorima bez obzira na njegovu složenost te se koristi
za angažmane s ograničenim i razumnim uvjerenjem. Autori u članku navode ključne, ali ne i sve,
aktivnosti angažmana iz Općih zahtjeva za angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti, koji će se
primjenjivati na sve informacije o održivosti koje društvo planira objaviti ili samo na njihov dio.

Tijekom provođenja revizije, revizor se koristi različitim alatima kako bi stekao objektivnu sigurnost da
su podaci u knjigama klijenta ispravno prikazani odnosno u slučajevima kada je potrebno usporediti
računovodstvene informacije s fizičkom dokumentacijom. Jedan od tih alata je upotreba uzoraka u
reviziji financijskih izvještaja. Zbog vremenskih ograničenja i praktičnih razloga, u praksi je vrlo teško
revidirati sve transakcije poduzetnika. U takvim slučajevima, revizor odabire reprezentativan uzorak
tih transakcija na kojima će provesti revizijske postupke, procijeniti kontrolne mjere ili provjeriti
ispravnost prikaza salda u knjigama poduzetnika. U daljnjem tekstu, autor će objasniti postupak
upotrebe uzoraka, način izbora pristupa korištenju uzoraka, dokaznu provjeru koja se provodi prilikom
upotrebe uzoraka u reviziji, kao i rizike povezane s njihovom upotrebom, s ciljem točnog utvrđivanja
potrebnih uzoraka koji će omogućiti revizoru da izda svoje mišljenje.

Kada poslovni subjekt posjeduje nekretnine, poput zemljišta i zgrade, dijela zgrade ili oboje, s ciljem
ostvarivanja prihoda od najma, povećanja tržišne vrijednosti ili oboje, takva imovina se klasificira kao
imovina vezana uz ulaganje u nekretnine. Ova svrha ulaganja u nekretnine razlikuje se od namjene
nekretnina koje poduzeće posjeduje i koristi u okviru svojih redovitih poslovnih aktivnosti, zbog čega
se primjenjuje različiti računovodstveni tretman za takvu imovinu. U ovom članku autor će objasniti
računovodstveni i porezni tretman ulaganja u nekretnine te kako se ta vrsta imovine prikazuje prema
Međunarodnim i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (MRS 40 i HSFI 7).

Obveznici Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja početno priznaju nematerijalnu
imovinu stečenu internim razvojem prema trošku nabave, a naknadno joj umanjuju vrijednost kada
knjigovodstvena vrijednost imovine prelazi njezin nadoknadiv iznos. U članku se na primjerima
detaljno prikazuju izračuni fer vrijednosti umanjene za troškove otuđenja i vrijednosti pri uporabi kao
dviju manifestacija nadoknadive vrijednosti ovakve imovine.

Djelatnost ugostiteljstva obuhvaća pružanje usluga smještaja u posebno kategoriziranim
ugostiteljskim objektima, pružanje usluga prehrane te usluživanje pića i napitaka, što je uređeno
Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. Kod računovodstvenog praćenja i obračuna poreza posebnost
ove djelatnosti je u istovremenom obavljanju uslužne djelatnosti i svojevrsne proizvodnje vezano za
pripremanje jela i slastica te posluživanje hrane i pića. U nastavku članka autorica daje primjere
obračuna PDV-a i poreza na potrošnju, ovisno o vrsti ugostiteljskih usluga te primjere knjiženja
pojedinih poslovnih događaja karakterističnih za ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja
hrane i pića te pružanja usluga smještaja.

Globalizacija i međunarodno povezivanje poslovanja doveli su do sve većeg prisustva multinacionalnih
korporacija na hrvatskome tržištu. Strana poduzeća šire svoje poslovanje preuzimanjem postojećih
društava, osnivanje novih društava te drugim oblicima poslovnog povezivanja. U takvim grupacijama
nerijetko je slučaj da matično društvo izvještava prema poslovnoj godini koja se razlikuje od
kalendarske. Kako bi se osigurala usklađenost s matičnim društvom i olakšala konsolidacija financijskih
izvještaja na razini grupe te omogućila bolja usporedivost poslovnih rezultata, matična društva često
zahtijevaju od povezanih društava usklađivanje poslovne godine s grupnim standardima odnosno
prijelaz s kalendarske godine na poslovnu godinu za potrebe financijskog izvještavanja.
Autorica u članku obrazlaže postupak promjene kalendarske na poslovnu godinu kod Porezne uprave,
rokove i razdoblja izvještaja prema Poreznoj upravi i Financijskog agenciji, kao i prednosti i izazove
kod izvještavanja prema poslovnoj godini.

Troškovi posudbe obuhvaćaju kamate i druge troškove koji nastanu subjektu u vezi s posudbom
sredstava. Ipak, u našoj poslovnoj praksi najčešće se odnose na kamate s osnove primljenih kredita od
banaka te drugih trgovačkih društava. Tretman troškova posudbe ovisi o tome je li društvo obveznik
primjene MSFI-a ili HSFI-a. Naime, za obveznike primjene MSFI-a, priznavanje i računovodstveni
tretman troškova posudbe uređen je MRS-om 23 – Troškovi posudbe. MRS 23 propisuje da se troškovi
posudbe nastali tijekom razdoblja, a koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili
proizvodnjom kvalificirane imovine, moraju kapitalizirati kao dio troška nabave te imovine, dok će
se ostali troškovi posudbe iskazati kao rashod razdoblja na koje se odnose. Međutim, za obveznike
primjene HSFI-a, u skladu s odredbama HSFI-a 16 – Rashodi, kapitalizacija troškova posudbe nije
obvezna, ali se može primijeniti, što znači da je isto potrebno definirati računovodstvenim politikama.
U članku autorica obrađuje zahtjeve standarda vezane uz priznavanje i računovodstveni tretman
troškova posudbe.