2025

Za određene stavke imovine i obveza mogu tijekom obračunskog razdoblja nastati privremene
razlike između njihovih knjigovodstvenih iznosa iskazanih u bilanci i poreznih iznosa, tj. između
njihove računovodstvene osnovice i porezne osnovice. Prilikom utvrđivanja poreza na dobit
potrebno je razmotriti učinke takvih razlika, budući da privremeni karakter ovih razlika proizlazi iz
činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u sljedećim razdobljima. Ovisno
o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike, a njihovi učinci se iskazuju
kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze. Odgođena porezna imovina
priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena osnovica imovine manja ili
obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog gubitka ili neiskorištenih
poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive privremene razlike kada
je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na njihovu poreznu osnovicu.
S računovodstvenog gledišta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza definirano je HSFI-om 14 –
Vremenska razgraničenja odnosno MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku autorica razmatra odredbe
računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja privremenih razlika te njihovo
računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza za potrebe sastavljanja financijskih izvještaja.

U poslovanju poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj česti su slučajevi da porezni obveznici primaju
i plaćaju račune za isporuke dobara i usluga koje oni nisu primili, nego su primatelji dobara i usluga
druga društva. U takvim slučajevima te je troškove potrebno prefakturirati društvima primateljima
tih dobara i usluga. U članku se pojašnjava što se smatra prefakturiranim troškovima, na koji način
ih razlikovati od prolaznih stavki, pojašnjavaju se njihovi računovodstveni i porezni aspekti te se na
primjerima iz poslovne prakse prikazuje računovodstveni i porezni tretman takvih troškova.

U ovom članku autorice su detaljno obrazložile sve zakonske odredbe koje se odnose na: (a) obvezu
sastavljanja GFI, (b) obvezu i rokove sastavljanja izvještaja za javnu objavu, za statističke i druge
potrebe, (c) koju dokumentaciju je potrebno sastaviti i predati za potrebe javne objave, (d) koje su
obveze poduzetnika za izvještavanje o održivosti. U članku su date i sve relevantne upute o načinu
predaje GFI i ostale propisane dokumentacije kao i prekršajne odredbe u slučaju ne predaje GFI i
druge obvezne dokumentacije u FINU.

Hrvatski porezni obveznici se sve češće suočavaju sa situacijama u kojima su obvezni platiti porez u
poreznoj jurisdikciji koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake države, postoji mogućnost da
poslovanje u inozemstvu podliježe plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen
u inozemstvu mora biti evidentiran u poslovnim knjigama te, ako je moguće, uračunat u poreznu
prijavu.
Autor članka analizira računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit odnosno poreza na dobit
po odbitku koji je plaćen u inozemstvu.

Početkom 2023. godine na snagu stupa propis koji se detaljno bavi neprijavljenim radom. Na temelju
Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada krajem prosinca na snagu stupa novi Pravilnik kojim se
detaljnije razrađuje vođenje dviju evidencija pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike. Što će se to objavljivati na mrežnim stranicama o poslodavcima i na koji način,
predstavljamo u tekstu koji slijedi.

Do 28. veljače 2025. za prijave je otvoren poziv iz programa Eureka mrežni projekti, a do 13. ožujka
2025. otvoren je još jedan poziv iz inicijative Eureka, iz programa Eurostars odnosno 8. poziv programa
Eurostars 3. Na oba se natječaja mogu javiti mikro, mala i srednja hrvatska poduzeća (osim obrta i
fizičkih osoba) te u suradnji s međunarodnim partnerima razvijati nove proizvode, procese ili usluge
koji se zasnivaju na istraživanju i razvoju te koji će, po završetku provedbe projekta, biti spremni za
brzu komercijalizaciju. Najveći iznos potpore koju hrvatski poduzetnici mogu dobiti na oba natječaja
je isti, 200.000,00 eura, dok intenzitet potpore ovisi o veličini poduzeća.

Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/25., dalje u tekstu: ZTD), određuje da je
društvo s ograničenom odgovornošću dužno voditi knjigu poslovnih udjela te da je vođenje knjige
dužnost uprave društva. Odredbe o poslovnim udjelima i vođenju knjige poslovnih udjela sadržane su
u člancima od 409. do 421. ZTD-a.
Ako uprava ne ispuni svoju obvezu vođenja knjige poslovnih udjela, pravna osoba (društvo s
ograničenom odgovornošću) po čl. 630. st. 1. točka 59.a ZTD-a odgovara za prekršaj za koji se može
izreći novčana kazna najviše do iznosa od 10.000,00 eura. Za prekršaj će se kazniti i član uprave
novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja
protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6.630,00 eura.
Knjiga poslovnih udjela je knjiga u koju se u društvima s ograničenom odgovornošću upisuju bitni
podaci o društvu, podaci o članovima (vlasnicima) društva i njihovim poslovnim udjelima, broju
glasova koje pojedini član ima prilikom odlučivanja, o teretima na poslovnim udjelima i dr.
Knjigu poslovnih udjela dužna su voditi i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću na način
kao i društva s ograničenom odgovornošću.

Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu u godišnjoj
prijavi poreza na dohodak, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, umanjiti dohodak od samostalne
djelatnosti ili obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za porezne olakšice i poticaje koje
su propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih propisa.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na porezne olakšice, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene
olakšice odnosno poticaja.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji uređuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost,
djelatnost slobodnih zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva), a dohodak od tih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu.
Godišnja porezna prijava se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave na propisanom DOH obrascu,
a može se podnijeti i putem ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U DOH obrascu se, osim dohotka od samostalne djelatnosti, iskazuje i dohodak od nesamostalnoga
rada i/ili drugi dohodak, ako su ih osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost tijekom istog poreznog
razdoblja ostvarile u tuzemstvu odnosno u inozemstvu.