Servisnu djelatnost poduzetnici mogu obavljati kao primarnu djelatnost ili kao dodatnu djelatnost,
najčešće uz djelatnost trgovine. U članku se obrađuju poslovni događaji specifični za ovu djelatnost
te pojašnjavaju njihovi računovodstveni i porezni aspekti.
Pravila za utvrđivanje rezultata poslovne godine definirana su Zakonom o računovodstvu i
odgovarajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a veliki
poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). Financijski izvještaji usvajaju se temeljem Zakona
o trgovačkim društvima te se na osnovu usvojenih izvještaja donose odluke o raspodjeli dobiti (ili
pokriću gubitka). Prilikom utvrđivanja prava na isplatu dividende/udjela u dobiti fizičkim osobama,
potrebno je obračunati i pripadajući porez na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak). U
članku autori prikazuju računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate
novčanih dividendi/udjela u dobiti.
U skladu s računovodstvenim propisima poduzetnici su dužni dostaviti Financijskoj agenciji radi javne
objave sljedeće odluke:
1. Odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane nadležnog tijela
2. Prijedlog Odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.
Porast cijena usluga računovodstvenih i revizijskih tvrtki, kao i poreznih savjetnika, treba pravilno
iskomunicirati s klijentima. Potrebno je analizirati metode i načela utvrđivanja cijena naknada, a
posebno u vrijeme njihova rasta. U ovom članku dan je pregled i obilježja osnovnih metoda i načela
utvrđivanja cijene naknada te njihovih prednosti i nedostataka.
Do 10. siječnja 2025. zaprimaju se prijave projektnih prijedloga na poziv na dodjelu bespovratnih
sredstava „Ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa i potpora prelasku na kružno gospodarstvo“.
Na natječaj se mogu javiti poduzeća koja žele investirati u projekte recikliranja građevnog otpada,
biootpada i otpadne plastike. Ukupni iznos bespovratnih sredstava alociran za poziv je 58.000.000,00
eura, dok pojedina poduzeća mogu ostvariti pravo na potporu u iznosima od minimalno 70.000 eura
do maksimalno 800.000 eura (za ulaganja u recikliranje otpadne plastike), 1 milijun eura (za ulaganja
u recikliranje građevinskog otpada) odnosno 1,8 milijuna eura (za ulaganja u recikliranje biootpada).
Početkom listopada 2024. godine na snagu stupa novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca. Još prije ljeta propis je izašao u službenom listu Republike
Hrvatske kako bismo imali dovoljno vremena za prilagodbu poslovanja. Naravno da su se javile neke
nejasnoće, kao prilikom svake prilagodbe novom propisu. Donosimo neka mišljenja Ministarstva
rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Zakon o tržištu rada uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno
usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj
nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i
profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje
na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje
djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Promjene na tržištu rada su posljednjih godina evidentne, stoga je valjalo uskladiti propis.
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine i
to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 124/24., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.302,00 eura.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2024., koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2025.
Kad spominjemo trgovačka društva obično su prva asocijacija društva kapitala odnosno dionička
društva i društva s ograničenom odgovornošću. Međutim, Zakon o trgovačkim društvima (dalje u
tekstu: ZTD; Nar. nov., 111/93. – 136/24.), uređuje i drugu vrstu društava – društva osoba. Društva
osoba su poseban oblik udruženja čija je glavna značajka osobna odgovornost članova vjerovnicima
društva čitavom osobnom imovinom. Iako se zbog te značajke društva osoba čine manje privlačnim
od društva kapitala, društva osoba jednostavnija su za osnivanje, pogodnija su za manja poslovanja
koja ne iziskuju velik početni kapital te se njima jednostavnije upravlja uz jednostavniji zakonski okvir.
ZTD propisuje tri vrste društva osoba, a to su javno trgovačko društvo (čl. 68. – čl. 130.), komanditno
društvo (čl. 131. – čl. 147.) i gospodarsko interesno udruženje (čl. 583. – čl. 609.). U društva osoba
udružuju se dvije ili više osoba zbog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Kombiniraju
se ulozi članova i njihov osobni rad i angažman za uspješno poslovanje društva, dok se zbog osobne
odgovornosti članova vjerovnicima društva osoba mogu činiti kao sigurnija opcija za ugovaranje
poslova. Njihove specifičnosti izložene su dalje u tekstu ovoga članka.
Financijski inspektorat je uz Hrvatsku narodnu banku, Poreznu upravu i Hrvatsku agenciju za nadzor
financijskih usluga jedno od četiri nadzorna tijela navedena u članku 81. stavka 1. Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim navedena četiri nadzorna tijela, pravo provoditi nadzor nad primjenom Zakona ima i Ured
za sprječavanje pranja novca, ali se u članku 4. stavka 1. točka 9) Zakona, Ured naziva domaćom
financijsko-obavještajnom jedinicom (FOJ), što znači da je i Ured nadzorno tijelo, ali kao FOJ ima
značajniju ulogu u odnosu na ostala četiri nadzorna tijela.
Nadzorna tijela mogu donijeti sektorske smjernice radi jedinstvene primjene Zakona i na temelju
njega donesenih podzakonskih akata. Financijski inspektorat je temeljem ovlaštenja za donošenje
sektorskih smjernica donio i na svojim mrežnim stranicama objavio šest smjernica o kojima će u ovom
članku biti nešto više riječi.
Osim sektorskih smjernica postoje i druge vrste smjernica koje donose nadzorna tijela. Radi se o
smjernicama koje mogu pisanim putem zatražiti obveznici primjene Zakona. Te se smjernice odnose
na primjenu pojedine odredbe Zakona, tako da smjernice možemo podijeliti na opće (koje vrijede za
sve obveznike Zakona na koje se odnose) te posebne ili pojedinačne (one koje se donose temeljem
zahtjeva pojedinog obveznika i služe da se pojasni pojedina odredba Zakona).
