Svibanj

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Unaprjeđenje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga
u zajednici za djecu, mlade i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti kao podrška
procesu deinstitucionalizacije“ otvoren je do kraja ove godine, a predmet mu je gradnja, uređenje,
rekonstrukcija i opremanje socijalne i stambene infrastrukture, s ciljem osiguranja socijalne uključenosti
i života u zajednici djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djece i mladih s problemima u
ponašanju, djece bez pratnje, trudnica i roditelja s djecom do godine dana starosti te članova njihovih
obitelji odnosno udomiteljskih obitelji. Poziv je namijenjen unaprijed određenim prijaviteljima,
ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koje pružaju socijalne usluge za djecu, mlade i
obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Ukupni iznos bespovratnih sredstava na Pozivu
iznosi 19.117.647,00 eura, od kojih se 85 % financira sredstvima Europske unije.

Sporazum o prestanku ugovora o radu je najprirodniji način prestanka ugovora o radu. Stranke imaju
pravo odlučiti o sklapanju ugovora o radu i njegovim bitnim sastojcima, jednako tako mogu odlučiti
i o prestanku tog ugovora, opet suglasnošću volja.
U tekstu autorica upućuje na neke okolnosti na koje ipak valja obratiti pozornost prilikom ovakva
iskazivanja volje stranaka i predlaže kako takav sporazum pisano uobličiti.

U hrvatskom pravnom sustavu postoje različiti pravni izvori kojima se uređuje radno pravo. Kod
korištenja izraza radnog prava podrazumijeva se sustav pravnih pravila kojim se uređuju radni odnosi,
kako individualni, tako i kolektivni. Za radne odnose, među ostalima, važni su nam zakoni, kolektivni
ugovori, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnik o radu i ugovor o
radu. U radnim odnosima često dolazi do situacija u kojima se na jednog radnika mogu istovremeno
primjenjivati različiti izvori radnog prava. U praksi se često događa da je isto pravo radnika uređeno
upravo na različit način. U takvim slučajevima se prirodno postavlja pitanje koje će se pravo primijeniti.
Odgovor na to pitanje daje nam čl. 9. st. 3. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23). U navedenoj odredbi
propisano je da kad je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o
radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom,
primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima dana 15. ožujka 2025.,
uvedene su određene novine u dijelu koji se odnosi na prijavu boravišta državljana trećih zemalja. Kao
poseban problem istaknulo se pitanje definiranja primjerenog smještaja stranih radnika s obzirom na
činjenicu da u ovom trenutku još uvijek nije donesen podzakonski propis koji bi trebao urediti pitanje
prostornih, zdravstvenih i drugih uvjeta smještaja. U ovom članku autorica iznosi najvažnije novine
zakona koje se tiču prijave boravka stranih radnika te iznosi problematiku postupanja policijskih
postaja prilikom rješavanja zahtjeva za prijavu boravišta radnika.

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada objavljen je u Nar. nov., br. 152 od 24. 12. 2024. godine, a
stupio je na snagu 1. siječnja 2025.
Zakonom su na cjelovit i sustavan način riješena pitanja upravljanja i održavanja višestambenih
zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i blokovskih garaža.
Ranije su pitanja uzajamnih odnosa suvlasnika u vezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine bili
uređeni u Glavi 3. (Izvršavanje ovlasti glede cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju) Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96. – 94/17.). U toj su Glavi bila uređena
pitanja međuvlasničkog ugovaranja, upravitelja, zajedničke pričuve, hitnih i nužnih popravaka i dr.
Drugi propis koji se odnosio na pitanja održavanja zgrada bila je Uredba o održavanju zgrada (Nar.
nov., br. 64/97.), ali tom Uredbom nisu bila uređena pitanja upravljanja zgradama.
Zbog toga smo donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zgrada dobili cjelovit propis kojim se
otklanjaju dosadašnji problemi i uređuju pitanja koja su ključna za učinkovito i kvalitetno upravljanje
i održavanje zgrada.

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti usluge smještaja gostima mogu pružati i građani u okviru
svog domaćinstva bez posebne registracije obrta ili trgovačkog društva. Usluge smještaja građani
mogu pružati u sobama, apartmanima i kućama za odmor kojih su vlasnici te usluge smještaja u
kampu na vlastitom zemljištu. Za pružanje usluga smještaja u objektu ili kampu, iznajmljivač mora
ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Prema
izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti od 1. siječnja 2025. razlikuje se status iznajmljivača
domaćina od ostalih iznajmljivača. Domaćinom se smatra iznajmljivač koji ima prebivalište na
području jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi objekt u kojemu pruža ugostiteljske usluge
smještaja. U nastavku članka autorica daje pregled važećih propisa o plaćanju poreza na dohodak,
turističke pristojbe i članarine turističkim zajednicama građana koji pružaju usluge smještaja u
domaćinstvu.

Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te
djelatnosti. Obrtnik ugostitelj može biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit o čemu ovisi i
vođenje poslovnih knjiga. Kao obveznik poreza na dohodak vodi poslovne knjige sukladno odredbama
Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a ako je obveznik PDV-a vodi još i knjige propisane Zakonom
i Pravilnikom o PDV-u. Ovisno o odlukama lokalne samouprave dio prometa ugostiteljske djelatnosti
oporezuje se i posebnim (općinskim) porezom na potrošnju, što zahtijeva posebne evidencije. U članku
autorica piše o načinu vođenja poslovnih knjiga ugostiteljskog obrta obveznika poreza na dohodak
koji pruža usluge prehrane i pića te o njihovim obvezama prema propisima o oporezivanju dohotka i
poreza na dodanu vrijednost.

Obveza obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
pitanje je koje se postavlja prilikom rada i boravka ili službenog putovanja izvan granica Republike
Hrvatske. Obveza ovisi o više faktora – statusa osiguranika, vrste boravka i države u koju se odlazi. U
kojim slučajevima se doprinos plaća, po kojoj stopi se obračunava, za koje države i tko snosi obvezu
plaćanja, pročitajte u nastavku teksta.

Od 1. ožujka 2025. godine očinski dopust traje 20 radnih dana za rođeno jedno dijete odnosno 30
radnih dana za rođene blizance ili istodobno rođenje više djece. Za razliku od ostalih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora, očinski dopust se računa u radnim danima, a ne u kalendarskim. Što
sve trebate znati o ostvarivanju prava na očinski dopust, njegovoj prijavi putem obrasca JOPPD,
izračunu naknade i ostalim važnim detaljima – saznajte u nastavku.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla jedan je od najčešćih oblika naknada koje poslodavci
isplaćuju svojim radnicima iako Zakon o radu ne propisuje izričitu obvezu njezina isplaćivanja. Pri
utvrđivanju uvjeta i visine naknade, ključnu ulogu imaju porezni propisi jer upravo oni određuju koji
se dio naknade smatra neoporezivim, a koji prelazi taj prag i podliježe oporezivanju kao primitak od
nesamostalnog rada. U praksi se sve češće postavlja pitanje – kako postupiti u situacijama kada je
radnicima dostupan besplatan javni prijevoz, primjerice onaj koji subvencioniraju lokalne jedinice? O
tom pitanju očitovao se i Središnji ured Porezne uprave pružajući smjernice o tome pod kojim uvjetima
se takva naknada može isplatiti. U nastavku članka donosimo pregled: kolika naknada može biti
neoporeziva, kako kombinirati više vrsta prijevoza (npr. međumjesni i besplatni mjesni prijevoz) te
kako o navedenim isplatama (neoporezivim i oporezivim) pravilno izvijestiti preko Obrasca JOPPD.