Lipanj

Po provedbi lokalnih izbora, održanih 18. svibnja slijedi konstituiranje predstavničkih tijela te
stupanje na dužnost novoizabranih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Postupak stupanja
novoizabranih dužnosnika na dužnosti objašnjen je u broju 5, Riznice. U ovom broju pojasnit će se
postupak konstituiranja koji se u pravilu odvija tijekom lipnja. U praksi se tijekom tog postupka
pojavljuju određene dvojbe koje će se u ovom članku nastojati razjasniti.

Puno radno vrijeme radnika u Republici Hrvatskoj je četrdeset sati tjedno i prema propisu ne može
biti duže. No u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim slučajevima prijeke
potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog
vremena – radi se o prekovremenom radu.
Rad duži od punog radnog vremena poseban je uvjet rada za koji radnik ima pravo na povećanu
plaću. Korištenje takvog rada može postati veliki trošak poslodavcu te se nerijetko isti zamjenjuje
korištenjem slobodnih dana. Kako takvo što ne nalazimo u propisu, ne preostaje nam drugo, već
razmotriti praksu i relevantna mišljenja.

Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24.), je propis kojim se uređuju radnopravni
odnosi između državnih službenika i namještenika i države kao poslodavca. Zakon se odnosi samo
na državne službenike i namještenike pa se u odnosu na Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17.,
98/19., 151/22. i 64/23.), smatra posebnim zakonom (lex specialis).
Slično je i sa Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(Nar. nov., br. 86/08., 61/11., 4/18., 112/19. i 17/25.). I tim se Zakonom uređuje prijam u službu te
prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i
obveza službenika i namještenika.
I u jednom i u drugom zakonu stoji da će se na pitanja koja nisu uređena tim zakonima, posebnim
zakonom, uredbama Vlade RH, drugim propisima ili kolektivnim ugovorom primjenjivati opći propis o
radu, Zakon o radu. Ovim odredbama provodi se načelo da poseban zakon isključuje primjenu općeg
propisa (lex specialis derogat legi generalli), što znači da će se supsidijarno na pitanja iz radnog
odnosa državnih i lokalnih službenika i namještenika primjenjivati odredbe Zakona o radu.
Isto je i u pitanjima koja uređuju sporazumni prestanak državne i lokalne službe. Budući da se na
sporazum o prestanku državne i lokalne službe podredno primjenjuje i Zakon o radu, prvo ćemo se u
članku osvrnuti i na način kako je taj institut uređen u općem propisu o radu.

Ministarstva i ostala tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
te ostali proračunski korisnici dužni su poduzimati odgovarajuće mjere i radnje u cilju potpune i
pravodobne naplate prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti te za njihovu uplatu u proračun. Pravilno
utvrđivanje dospjelosti potraživanja, rokovi zastare te postupci prisilne naplate potraživanja imaju
vrlo važnu ulogu u tom postupku naplate. U nastavku teksta autorica obrađuje temu dospjelosti i
zastare potraživanja te postupke i procedure naplate dospjelih javnih i nejavnih davanja.

Predmet ovog članka je Načelo nenanošenja bitne štete (Do no significant harm principle) koji pruža
sveobuhvatnu zaštitu okoliša u više dimenzija, osiguravajući da gospodarske aktivnosti pozitivno
doprinose okolišnim ciljevima EU-a. U okviru NPOO-a jedan od osnovnih zahtjeva EU-a bio je
potreba usklađivanja svih investicija financiranih iz NPOO-a s načelom nečinjenja bitne štete okolišu.
Ovo načelo odnosi se na zahtjev da nijedna investicija koja se sufinancira ne smije imati značajnije
negativne utjecaje na klimu, okoliš, prirodni ekosustav, vodu i ostale ciljeve iz EU Green deala, stoga
je važno skrenuti pozornost i privatnom i javnom sektoru na potrebu pripreme projekata u skladu sa
zahtjevima DNSH-a i EU taksonomije.

U ovom članku dat je kratki osvrt na sistematizaciju neprofitnih udruga te, povezano s tim,
razvrstavanje i priznavanje njihovih prihoda. Autor članka ukazao je na potencijalne probleme i rizike
od pogrešnog priznavanja prihoda udruga. U tom smislu, ukazano je na rizike na koje se revizija
treba fokusirati kod priznavanja prihoda udruga.

U okviru svoje djelatnosti, ako je to predviđeno njihovim statutima, znanstveni instituti, obrazovne
i druge ustanove te udruge mogu organizirati kongrese, konferencije, seminare i druge stručne i
znanstvene skupove u tuzemstvu ili inozemstvu s ili bez naplate kotizacije. S aspekta PDV-a organizacija
stručnih i znanstvenih skupova ako se za iste naplaćuje kotizacija predstavlja oporezivu djelatnost
organizatora pa i u slučaju kada organizator obavlja djelatnost od javnog interesa koja je prema
čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođena PDV-a. Tako će obračun PDV-a u slučaju naplate kotizacije ovisiti
o tome je li organizator tzv. „mali porezni obveznik“ ili je u sustavu PDV-a. Organizaciju kongresa i
naplatu kotizacije organizator može povjeriti i turističkoj agenciji koja kotizaciju za kongres može
prodavati u paketu s uslugama smještaja i prijevoza prema odredbama Zakona o pružanju usluga
u turizmu. Autorica u nastavku članka piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod organizacije
kongresa, konferencija, seminara ili drugih edukacija odnosno događanja ovisno o tome prodaje li
se ova usluga izravno ili posredstvom turističke agencije u okviru kongresnog turizma.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, koji se u knjigovodstvenim
evidencijama primjenjuje od 1. siječnja 2025., donio je između ostalog i određene izmjene u
okviru razreda 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova i 8 Primici od financijske imovine i
zaduživanja. U nastavku teksta daje se osvrt na propisana pravila vezana uz izmjene u evidentiranju
depozita u kreditnim i financijskim institucijama, primljenih kredita i zajmova i njihove otplate te
primljenih i danih jamčevnih pologa.