Likvidacija udruge o kojoj smo pisali u prethodnom broju Riznice, kao što smo vidjeli ima svoje
zakonitosti, procedure i trajanje. Postoje slučajevi kada se dugotrajan i strogo formalan postupak
likvidacije udruge može zamijeniti skraćenim postupkom za prestanak udruge jer se svrha Zakona
može postići i na jednostavniji način.
Nakon proglašenja konačnih rezultata lokalnih izbora slijedi konstituiranje predstavničkih tijela te
stupanje na dužnost novoizabranih općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. U ovom tekstu
prikazat će se pravila oko početka mandata novoizabranih vijećnika i lokalnih izvršnih čelnika,
moguća nespojivost njihovih dužnosti te procedura oko konstituiranja predstavničkih tijela i stupanja
na dužnost općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.
Dodatni rad radnika u sustavu zdravstva u Republici Hrvatskoj predstavlja zakonski uređenu
mogućnost rada radnika izvan njihovog osnovnog radnog odnosa. Okvir kojim se uređuje dodatni
rad postavljen je prije svega kroz zakonodavni okvir koji uređuje područje rada i koji uređuje područje
zdravstvene zaštite. Obavljanje dodatnog rada vremenski je ograničeno na najviše osam sati tjedno
te radnik za isto mora ishoditi pisanu suglasnost matičnog poslodavca. Cilj ovog članka je prikazati
uvjete i mjerila prema kojima poslodavac može izdati odobrenje za dodatni rad, kao i slučajeve kada
poslodavac ne smije i/ili mora uskratiti odobrenje za dodatni rad radniku u sustavu zdravstva.
Gospodarski subjekti mogu sudjelovati u postupku javne nabave samostalno ili u nekom obliku koji
uključuje suradnju s drugim subjektima na tržištu. Ako je gospodarski subjekt radi ispunjavanja
propisanih uvjeta primoran povezati se s drugim gospodarskim subjektima ili zbog podjele rizika
posla i sl., tada mu na raspolaganju stoje različite forme udruživanja s drugim subjektima na tržištu
(zajednica gospodarskih subjekata; angažiranje jednog ili više podugovaratelja; oslanjanje na
sposobnost drugih subjekata na tržištu i sl.). Autori u članku obrađuju normativni okvir te relevantnu
praksu DKOM-a, VUS-a RH i Suda EU vezanu za sudjelovanje zajednice gospodarskih subjekata u
postupcima javne nabave.
Europski revizorski sud u svojim redovnim aktivnostima veliki naglasak stavlja na područje javne
nabave budući da već niz godina u svojim izvješćima kontinuirano utvrđuje da sustavi kontrole i
revizije u državama članicama nisu dovoljno djelotvorni u sprječavanju ili otkrivanju nepravilnosti,
uključujući neusklađenost s pravilima o javnoj nabavi. Kroz svoje preporuke za unaprjeđenje, Sud
pomaže zajamčiti da se potrošnjom financijskih sredstava EU-a ostvaruje najveća moguća vrijednost
za uloženi novac.
Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koje su objavljene u Nar. nov., br. 16/25.,
propisan je Prilog 6. Oznaka neoporezivog primitka po osnovi socijalnih potpora, kojim su uvedene
nove šifre za označavanje neoporezivih socijalnih potpora. Nove šifre će se koristiti za iskazivanje u
obrascu JOPPD naknada koje se prema posebnim propisima isplaćuju na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Primjena novog načina iskazivanja počinje od 1. lipnja 2025. godine, za socijalne potpore koje se
isplaćuju od toga datuma.
Odlukama Vlade RH određena je visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima
izbornih povjerenstava i visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima biračkih
odbora za rad na provođenju lokalnih izbora 2025. godine.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na provođenju lokalnih izbora
smatra se primitkom od drugog dohotka i podliježe obvezi doprinosa i poreza na dohodak. Isplaćene
naknade se iskazuju u obrascu JOPPD, a neto svota primitka obvezno doznačuje na bankovni račun
stjecatelja.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije bez obzira jesu li obveznici PDV-a ili ne za svaku isporuku
dobara odnosno obavljenu uslugu obvezni su izdati račun s obračunom PDV-a ili s napomenom o
poreznom oslobođenju. Za račune izdane drugim poreznim obveznicima odnosno pravnim osobama,
minimalni sadržaj propisan je čl. 79. Zakona o PDV-u, dok je sadržaj računa izdan krajnjim potrošačima
propisan čl. 62. Općeg poreznog zakona. Ako se radi o subjektu koji je obveznik poreza na dobit, tada
račun osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u mora sadržavati i elemente propisane Zakonom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je na snazi do stupanja na snagu novog Zakona o fiskalizaciji
koji je u pripremi.
U članku autorica piše o specifičnostima kod izdavanja računa kod subjekata koji obavljaju isporuke
od javnog interesa te ukazuje na moguće novine u procesu uvođenja Fiskalizacije 2.0.
U članku se obrađuje obveza doprinosa za osobe koje su u različitim okolnostima i situacijama
osigurane od rizika ozljede na radu i profesionalnih oboljenja. Obveznici obračunavanja i plaćanja
doprinosa dužni su na obrascu JOPPD izvijestiti Poreznu upravu o osnovici i iznosima obveznih
doprinosa.
