Naknada za korištenje privatnog automobila u državnoj službi i javnim službama
Pravo zaposlenih u javnim službama na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
uređeno je čl. 76. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, a naknada je
određena u visini neoporezivog iznosa. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije ugovoreno pravo zaposlenih na naknadu za korištenje privatnog automobile u službene svrhe.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka kojega zaposlenici javnih ustanova i državni
službenici i namještenici ostvaruju po osnovi naknade za korištenje privatnog automobila u službene
svrhe, analiziraju se porezna obilježja drugih troškova povezanih s korištenjem privatnog osobnog
automobila, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne
uprave o isplaćenim naknadama.
Rok donošenja i dopuštenost izmjene odluke o odabiru tijekom roka mirovanja
Prema Zakonu o javnoj nabavi, odluka o odabiru se donosi unutar 30 dana od isteka roka za dostavu
ponuda, ukoliko naručitelj u dokumentaciji o nabavi nije odredio duži rok. Za prekoračenje rokova
uložene su žalbe o kojima je odlučivala DKOM ili Visoki upravni sud. Zakon propisuje i prekršajnu
odgovornost kada se ne postupa sukladno navedenom pa se u članku navodi presuda donesena u
prekršajnom postupku pokrenutom temeljem takvog navoda
Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2026. – 2028.
Članak objašnjava proračunski proces u RH, pravni okvir i uloge Ministarstva financija te JLP(R)S u
izradi proračuna. Naglasak je na novinama u Pravilniku o proračunskim klasifikacijama – uvođenju
obveznih skupina i podskupina, osobito za EU sredstva, s rokovima primjene. Daje se pregled
kako pravilno planirati EU projekte i evidentirati prihode/rashode ovisno o ulozi korisnika i izvoru
sredstava, uz upućivanje na novu “Uputu EU”. Na kraju podsjeća na obveze transparentnosti i objavu
proračunskih dokumenata u strojno obradivim formatima.
Planiranje i evidencija prihoda i rashoda EU projekata kod proračunskih korisnika državnog proračuna
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila je sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od oko
14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su nam
ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizma. EU sredstva postala
su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i njihovih
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH i JLP(R)S, što uvelike utječe
na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i unaprjeđenje kvalitete života građana.
Sudjelovanje gospodarski hsubjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabave
Osnovni cilj Europske unije (EU) je stvoriti jedinstveno unutarnje tržište osnovano na četiri temeljne
tržišne slobode: sloboda kretanja robe, usluga, radnika i kapitala, u kojemu svaki gospodarski subjekt
iz jedne države članice ima pravo na jednaki pristup tržištu druge države članice. Globalizacijom i
širenjem tržišta, EU je dio šireg konteksta svjetskog tržišta u kojemu gospodarski subjekti teže pristupu
svjetskim tržištima različitih ekonomija pa tako gospodarski subjekti iz trećih zemalja žele ostvariti
pristup tržištu EU. Sudjelovanje stranih ponuditelja u postupcima javne nabave je uobičajeno. EU
pokušava zaštititi svoje jedinstveno unutarnje tržište od utjecaja robe, usluga i kapitala iz trećih
zemalja, donošenjem niza dokumenata i smjernica.
Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Hrvatski sabor je 24. listopada 2025. godine usvojio Izmjene i dopune Državnog proračuna, za
2025. godinu. Rebalansom se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi
smanjuju za 223 milijuna eura. Cilj rebalansa je usklađenje proračunskih stavaka s odlukama koje
su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za
građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, plaće, socijalnih i porodiljnih naknada. Očekuje se
da će udio javnog duga u BDP-u u 2025. zabilježiti smanjenje od 0,7 postotna boda odnosno s 57,6 %
BDP-a krajem 2024. na 56,9 % BDP-a krajem 2025. godine.
Izrada i donošenje financijskog plana neprofitnih organizacija za godinu
Neprofitne organizacije koje su sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te
izradi i izvršavanju financijskih planova obveznice vođenja dvojnog knjigovodstva dužne su za 2026.
godinu izraditi i donijeti financijski plan. U članku se pojašnjava način izrade financijskog plana te
se ukazuje na ključne elemente kojima treba posvetiti posebnu pozornost prilikom njegove izrade i
donošenja.
PDV kao prihvatljiv izdatak uokviru projekata financiranih iz sredstava EU fondova
U skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije uređena su posebna
pravila o prihvatljivosti izdataka za bespovratna sredstva i povratnu pomoć. Prema navedenim odredbama, PDV
je prihvatljiv izdatak ako ga korisnik sredstava obzirom na njegov porezni status ne može vratiti kao pretporez.
Autorica u članku ukazuje na obveze vezane za porez na dodanu vrijednost te prihvatljivost izdatka za PDV u
slučaju korištenja sredstava u okviru određenih programa financiranih iz sredstava Europske unije, a ovisno o
poreznom statusu korisnika sredstava i pravu korisnika na odbitak pretporeza.
Obveze kod izlaska iz sustava PDV-a – specifičnosti proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2025. godine ostvarili vrijednost
oporezivih isporuka u iznosu koji nije veći od 60.000,00 eura, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz
sustava PDV-a. Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2026. godine. Prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.
Putni troškovi i dnevnice vanjskih suradnika u neprofitnim organizacijama
Isplata neoporezivih primitaka, poput dnevnica za službena putovanja, u pravilu se veže uz
zaposlenike isplatitelja. Međutim, porezni propisi omogućuju određenu fleksibilnost i kada je riječ o
osobama izvan radnog odnosa koje za isplatitelja obavljaju poslove. Neprofitne organizacije tako,
pod jasno propisanim uvjetima, mogu vanjskim suradnicima isplaćivati neoporezive naknade za
pokriće troškova službenih putovanja.