agilni pristup

U mnogim zemljama širom svijeta zbog pojave bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom, ali
i drugih nepredviđenih okolnosti i nepogoda, kao što su potresi, poplave, požari te ratovi i drugi
oblici sukoba, a koje su tražile brzo donošenje odluka te osiguranje i korištenje značajnih financijskih
sredstava radi otklanjanja ili ublažavanja posljedica takvih nepogoda i sukoba, pokazala se
potreba za drukčijim pristupom reviziji poznatim pod nazivom agilna revizija. Novi pristup reviziji
traži prepoznavanje rizika da javna sredstva neće biti pravilno i učinkovito utrošena zbog složenih
i neplaniranih zadataka. Također, uključuje odabir tema, područja i/ili subjekte revizije, kao i način
izvještavanja koji trebaju osigurati preduvjete za odgovor na te iznenadne izazove. U tom smislu su i
prepoznate glavne značajke agilne revizije koje uključuju kratak vremenski okvir za završetak revizije
i izvještavanje o obavljenoj reviziji kako bi rezultati revizije odnosno dane preporuke, u kratkom
roku pridonijele otklanjanju nepravilnosti i propusta odnosno utjecale na unaprjeđenje pravilnosti
i učinkovitost poslovanja u što kraćem roku. I Državni ured za reviziju razmatra mogućnosti i
opravdanost da unaprijedi svoju metodologiju rada kako bi kontinuirano pratio i prepoznavao
područja rizika i pitanja koja traže njegovu brzu reakciju.
U tu svrhu pripremljen je i ovaj rad kako bi se istražila stručna saznanja i praksa vezana za agilnu
reviziju koja može biti dobra podloga za primjenu tog načina obavljanja revizije u metodologiji rada
Državnog ureda za reviziju. Također, ovaj rad ima svrhu upoznati subjekte revizije i drugu zainteresiranu
javnost s mogućim novim pristupom reviziji. Zato su u radu navedene definicije i karakteristike te
značenje i metodologija agilne revizije. Isto tako, istaknuta je razlika između tradicionalnog i agilnog
pristupa reviziji, važnost i načela agilne državne revizije te iskustva vrhovnih revizijskih institucija u
primjeni navedenog pristupa reviziji.