cesija

Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. Obračunska plaćanja u
poslovnoj praksi čine prijeboj, cesija, preuzimanje duga i asignacija. Tim nenovčanim plaćanjem vrlo
se često održava likvidacija društva, ali i vodi briga o naplativosti potraživanja od kupaca.
Autor u članku daje primjere računovodstvenog evidentiranja prijeboja (kompenzacije), cesije,
preuzimanja duga i asignacije te navodi situacije u kojima isti nisu dopušteni.

U ovom članku bit će razloženi temeljni elementi instituta ustupa tražbine odnosno cesije. Cesija
ili ustup je ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu prenosi na drugu osobu. Stari vjerovnik
zove se cedent ili ustupitelj, novi vjerovnik zove se cesionar ili primatelj, dok je dužnik cesus. Cesija
je dakle, ugovor pri kojemu dosadašnji vjerovnik ili ustupitelj ustupa potraživanje od svog dužnika
novom vjerovniku. Radi se o konsenzualnom ugovoru, što znači da se smatra sklopljenim prihvatom
ponude. Iako cesija ima tri aktera, ugovor je dvostran. To znači da cesiju ugovaraju samo ustupitelj i
primatelj, iako ugovor ima pravne učinke i na dužnika.
Institut cesije pravno je uređen u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. do 155/23.), od
čl. 80. do čl. 89. Zakon materiju o cesiji dijeli na opće odredbe o cesiji, odnos primatelja i dužnika,
odnos ustupitelja i primatelja i odredbe o posebnim slučajevima ustupanja tražbine, koju strukturu
prati i ovaj tekst. Na kraju teksta priloženi su i primjeri ugovora o cesiji, ugovora o ustupanju umjesto
ispunjenja, ugovora o ustupanju radi ispunjenja i ugovora o ustupanju radi osiguranja.

Tržište je uvijek turbulentno i svakodnevno poslovanje može dovesti do poteškoća pa i blokade
računa poduzetnika. Koji su bili koraci zakonodavca i koja su ograničenja stavljena pred osobe koje
se suočavaju s takvom situacijom, autorica obrađuje u ovome članku.

Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. U poslovnoj praksi su
obračunska plaćanja vrlo čest instrument za održavanje likvidnosti društva i naplatu potraživanja
kod kojih se sumnja u naplativost.
Autor u članku daje pregled oblika obračunskih plaćanja i primjere računovodstvenog evidentiranja
te navodi situacije u kojima obračunska plaćanja nisu dopuštena.