državna služba

Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu predstavljaju suvremene modele rada koji državnim
službenicima omogućuju veću fleksibilnost u obavljanju poslova. Njihova primjena se pokazala
posebno važnom u kontekstu izvanrednih okolnosti koje mogu utjecati na redovito poslovanje
državnih tijela, poput pandemije COVID-19 kada je bilo potrebno osigurati kontinuitet poslovanja i
zaštititi zdravlje zaposlenika. U radnim odnosima vidljiva je tendencija i pružanja veće fleksibilnosti
rada, kao i posredna mogućnost ostvarivanja boljeg balansa privatnog i profesionalnog života.
Zakon o državnim službenicima okvirno uređuje mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i rada
na daljinu, dok je detaljno uređenje prepušteno Vladi.
U skladu s navedenim, Vlada Republike Hrvatske je na temelju članka 23. stavka 10. Zakona o
državnim službenicima (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24., dalje u tekstu: Zakon), donijela Uredbu o radu
na izdvojenom mjestu rada i radu na daljinu u državnoj službi (Nar. nov., br. 21/25., dalje u tekstu:
Uredba).
Navedena Uredba je stupila na snagu 15. veljače 2025. godine. Stupanjem na snagu Uredbe prestala
je važiti Uredba o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu
i rada u nepunom radnom vremenu (Nar. nov., br. 141/23. i 155/23.), u dijelu koji se odnosi na rad
na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu. U daljem tekstu ovog članka iznesene su najvažnije
odredbe nove Uredbe Vlade.

Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se primjenjuje od
1. siječnja 2025. godine, ugovoreno je povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće u
2025. godini, povećan je dodatak za noćni rad, povećana je osnovica za određivanje visine jubilarnih
nagrada i otpremnine za odlazak u mirovinu. Iako nije sklopljen dodatak Temeljnom kolektivnom
ugovoru za zaposlenike u javnim službama, ta se povećana prava od 1. siječnja 2025. godine
primjenjuju i na zaposlene u javnim službama jer su povoljnija od visine novčanih prava ugovorenih
važećim TKU-om za javne službe. Pravilo povoljnosti u odnosu na Kolektivni ugovor za državne službe
ugovoreno je čl. 109. TKU-a za javne službe.
Od 1. siječnja 2025. godine povećani su neoporezivi iznosi naknada, nagrada, potpora i otpremnina,
koji se prema poreznim propisima određuju ovisno o visini mjesečnog osnovnog osobnog odbitka.
Za neoporezive primitke koji nisu propisanim koeficijentom vezani uz osnovni osobni odbitak, u
postupku e-savjetovanja o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak nisu predviđene izmjene.
U članku se obrađuje isplata ostalih materijalnih prava državnim službenicima i namještenicima i
zaposlenima u javnim službama s aspekta određivanja visine i poreznog obilježja primitaka koji se
isplaćuju u 2025. godini.

Početkom ove godine u skladu sa sveobuhvatnim promjenama u sustavu plaća javnih službi stupio
je na snagu Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji, između ostaloga, predviđa
intervenciju u ugovore o radu službenicima i namještenicima u skladu sa Zakonom i uredbom koja ima
stupiti na snagu 1. ožujka 2024. Kako su se rokovi bitno približili, naime rok za ponudu izmjene ugovora
o radu u skladu s uredbom je 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe, autorica problematizira
neka sporna pitanja i podsjeća na neka općenita znanja vezana uz izmjenu ugovora o radu.

Sukladno odredbama Zakona o radu, članovi radničkog vijeća odnosno sindikalni povjerenici u funkciji
radničkog vijeća ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme obnašanja sindikalnih aktivnosti. U
državnim i javnim službama rad sindikalnih povjerenika podrobno je uređen kolektivnim ugovorima
koji u načelu za radnike, u ovom slučaju sindikalne povjerenike, predstavljaju povoljniji izvor prava.
Koliko tjedno sindikalni povjerenik u državnim i javnim službama može provesti u obavljanju
sindikalnih aktivnosti te kako mu se u tom slučaju obračunava plaća i naknada plaće, pročitajte u
tekstu koji slijedi.

Rijetko je koji nacrt prijedloga zakona izazvao toliko zanimanje javnosti kao što je to bilo na upravo
završenom savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim
službama. Sasvim razumljivo, s obzirom da se radi o prijedlogu Zakona koji uređuje plaće za oko
250.000 zaposlenih u javnom sektoru. U ovom se članku govori o novinama budućeg sustava plaća
koje donosi predloženi Zakon.

Zakonom o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama
izmijenjena je definicija javnih službi, čime je preciznije uređen i proširen krug ustanova javnih službi
koje su obvezne dostavljati podatke u Registar zaposlenih, a plaće i druga primanja obračunavati i
isplaćivati preko sustava COP-a. Za nove obveznike primjene Zakona, rok za unošenje podataka u
Registar je godinu dana, a za prelazak na isplatu plaća preko COP-a rok je dvije godine. Obuhvat
fizičkih osoba za koje se podaci vode u Registru zaposlenih proširen je na vanjske suradnike državnih
tijela i javnih službi. Poslovni subjekti na koje se primjenjuje Zakon, obvezni su osim plaće i naknade
plaće, preko sustava COP-a isplaćivati ostala materijalna prava zaposlenih, a nakon što to bude
omogućeno i primitke od drugog dohotka i naknade vanjskim suradnicima.
Novina su propisane novčane kazne za čelnika državnog tijela i čelnika javne službe ako ne dostavi
podatke u Registar zaposlenih i ako plaće, materijalna prava i druge primitke ne isplaćuje preko
sustava COP-a.
U članku se obrađuju novine vezane uz način vođenja i sadržaj podataka koji se vode u Registru
zaposlenih i korištenju Sustava za centralizirani obračun plaća (dalje: COP) prema novom Zakonu o
Registru.