Planiranje i evidencija prihoda i rashoda EU projekata kod proračunskih korisnika državnog proračuna
Republika Hrvatska postala je punopravna članica Europske unije 1. 7. 2013. godine. Kao zemlja
kandidatkinja za članstvo u EU koristila je sredstva iz predpristupnih fondova EU. U programskom
razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska uspješno je iskoristila značajna financijska sredstva od oko
14 mlrd. €. U sedmogodišnjem programskom razdoblju 2021. – 2027. godine na raspolaganju su nam
ukupna sredstva od preko 20 mlrd. € iz različitih programa, fondova i mehanizma. EU sredstva postala
su važan dio državnog proračuna, ali i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i njihovih
proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu RH i JLP(R)S, što uvelike utječe
na gospodarski rast, razvoj infrastrukture, povećanje zaposlenosti i unaprjeđenje kvalitete života građana.
PDV kao prihvatljiv izdatak uokviru projekata financiranih iz sredstava EU fondova
U skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije uređena su posebna
pravila o prihvatljivosti izdataka za bespovratna sredstva i povratnu pomoć. Prema navedenim odredbama, PDV
je prihvatljiv izdatak ako ga korisnik sredstava obzirom na njegov porezni status ne može vratiti kao pretporez.
Autorica u članku ukazuje na obveze vezane za porez na dodanu vrijednost te prihvatljivost izdatka za PDV u
slučaju korištenja sredstava u okviru određenih programa financiranih iz sredstava Europske unije, a ovisno o
poreznom statusu korisnika sredstava i pravu korisnika na odbitak pretporeza.
Amortizacijski fond i dugoročna održivost vodnog gospodarstva
Reforma vodnog sektora, potaknuta novim zakonskim okvirom i procesom okrupnjavanja, postavila je pred
javne isporučitelje vodnih usluga niz velikih izazova. Značajne investicije u vodno-komunalnu infrastrukturu,
ostvarene putem EU fondova, utjecale su na vrijednost ukupne imovine i izvore financiranja javnih isporučitelja.
Jedan od ključnih alata novog regulatornog okvira jest Uredba o metodologiji određivanja cijene vodnih
usluga, čiji je cilj osigurati financijsku održivost sustava. Temelj te održivosti leži u efikasnom formiranju
amortizacijskog fonda. Sredstva od amortizacije, pogotovo one sučeljene s bespovratnim sredstvima potrebno
je akumulirati za buduće reinvesticije. Transparentno i efikasno upravljanje temeljni je cilj javnih isporučitelja
vodnih usluga. Postizanjem pune transparentnosti poslovanja i uspostavom optimalnog modela financiranja
stvaraju se preduvjeti za dugoročnu održivost i razvoj cijelog vodnog gospodarstva.
Unapređenja računovodstvene metodologije za EU sredstva
Iskustvo i praksa stečeni kroz uspješnu provedbu tisuće projekata i iskorištenih preko 14 milijardi eura
EU sredstava iz programskog razdoblja 2014. – 2020. ukazali su na potrebu za proširenim obuhvatom
računovodstvenih evidencija, integrirano s podacima iz analitičkih evidencija po pojedinim
programima, fondovima odnosno mehanizmima, podržano informacijskim sustavima. U skladu s time
pripremljena je nova Uputa za računovodstveno evidentiranje sredstava Europske unije, koja sadrži
razradu pravila za računovodstvene evidencije poslovnih promjena u vezi upravljanja i korištenja
EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2021. – 2027.
Riječ je o više od 20,96 milijardi eura iz različitih programa, fondova, odnosno mehanizama. Daljnji
razvoj računovodstvenih evidencija potreban je kako bi se ispunili sve složeniji zahtjevi upravljanja
EU sredstvima iz novog programskog razdoblja. Proširen obuhvat računovodstvenih evidencija
i daljnja integracija s analitičkim evidencijama, ima za cilj da računovodstvene evidencije sadrže
sveobuhvatne podatke za potrebe boljeg praćenja i upravljanja EU sredstvima, planiranja likvidnosti
proračuna i neutralizacije EU tijekova na rezultat ostvaren iz nacionalnih sredstava.
Revizija ugovora o javnoj nabavi financiranih iz EU fondova
Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju na raspolaganju su rekordni iznosi financijskih sredstava
iz EU proračuna za financiranje projekata. Za njihovu provedbu, Republika Hrvatska određuje tijela u
sustavu upravljanja i kontrole, a jedno od ključnih tijela u sustavu je tijelo za reviziju koje izvještava
Europsku komisiju o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u
Republici Hrvatskoj te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i
izvršenih transakcija. Poseban naglasak stavlja na reviziju ugovora o javnoj nabavi budući da je
dosadašnja praksa pokazala da se većina nepravilnosti u korištenju EU sredstava odnosi upravo na
postupke javne nabave.
Pravilnik o korištenju sredstava Europske unije
Pravilnik o korištenju sredstava Europske unije, objavljen u Nar. nov., br. 44/24., primjenjuje se na
proces planiranja, izvršavanja, evidentiranja i izvještavanja o sredstvima EU za programsko razdoblje
2021. – 2027. godine. Pravilnik se prvi put primjenjuje kod donošenja proračuna i financijskih
planova za plansko razdoblje 2025. – 2027. te na računovodstvene evidencije od 1. siječnja 2025.
godine. Obveznici primjene Pravilnika su državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Autorica u tekstu daje pregled najvažnijih odredbi.