interne kontrole

U fazi predrevizije revizor će kroz stjecanje razumijevanja subjekta, s ciljem prepoznavanja i
procjenjivanja rizika značajnih pogrešnih prikazivanja, upoznati njegove poslovne procese i
identificirati implementirane kontrole relevantne za reviziju, kako bi odabrao odgovarajuću
strategiju testiranja. Ako odabere strategiju povjerenja u interne kontrole, revizor će provesti
testove kontrola, tj. postupke kojima će ocijeniti učinkovitost djelovanja kontrola implementiranih
od strane društva u sprječavanju, otkrivanju i ispravljanju značajnih pogrešnih prikazivanja na
razini tvrdnje. Više o provedbi testova kontrola, u skladu s MRevS-om 330 – Revizorove reakcije na
procijenjene rizike, autorica članka navodi u nastavku.

Interne kontrole imaju krucijalnu ulogu u borbi protiv prijevara, a protuprijevarne kontrole kao dio
kontrola usmjeren primarno sprječavanju i otkrivanju prijevara predstavljaju kamen temeljac u
kreiranju protuprijevarne kulture poduzeća i stava poduzeća prema prijevarama. Prema rezultatima
istraživanja ACFE Hrvatska iz 2022. više od polovine poduzeća koja su bila obuhvaćena istraživanjem
nije imalo nikakav uspostavljeni formalni oblik protuprijevarnih kontrola. Taj podatak je jasan
pokazatelj da hrvatska poduzeća prilično kaskaju po pitanju borbe protiv prijevara te ukazuje na
potrebu podizanja svijesti o prijevarama, kao i o važnosti borbe protiv prijevara na svim razinama.

U suvremenom poslovanju zaštita interesa vlasnika i imovine tvrtki nezamisliva je bez postavljanja
i kontinuiranog poboljšanja sustava internih kontrola. Tradicionalni pristup kontrolama se napušta,
a u fokusu je moderni sustav internih kontrola koji se sve više razvija u suvremenim, pretežito,
digitaliziranim tvrtkama. To potvrđuje i najvažniji globalni računovodstveni časopis Journal of
Accountancy kako se suvremene kompanije bore protiv prijevara. Autor članka prezentirao je sažeto
najvažnije koncepte, tipove, metode i primjere djelovanja internih kontrola koje se ostvaruju u
svjetskoj praksi.

Značajne nedostatke u internim kontrolama, koje je revizor uočio tijekom obavljanja revizije financijskih
izvještaja, potrebno je komunicirati onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu. Zahtjevi
i upute u vezi s odgovornošću revizora da komunicira nedostatke u internim kontrolama definirani
su MRevS-om 265 – Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama, onima koji su zaduženi za
upravljanje i menadžmentu.

Digitalna ekonomija, sa svojim osnovnim pokretačkim resursima, digitalnim tehnologijama, iz temelja
sinergijski i integrirano transformira cjelokupne poslovne modele poduzeća, kao i povezane potporne
poslovne procese i aktivnosti, uključujući i sustave interne kontrole. Trendove digitalne transformacije
i digitalizacije poslovanja, koji su zastupljeni već nekoliko godina, dodatno je aktualizirala pandemija
respiratorne bolesti COVID-19. Da bi poduzeća opstala, njihovo poslovanje bilo i ostalo konkurentno
i uspješno, neophodno je sustav interne kontrole prilagođavati i transformirati usporedno s
promjenama u načinima i konceptima poslovanja poduzeća, kako bi pridonosio ostvarivanju svoje
svrhe postojanja u poduzećima, kao i bio učinkovit i djelotvoran. Pritom je važno da sve tri ‘linije
obrane’, sukladno konceptu „Modela tri linije“ globalnog Instituta internih revizora, ispune svoje uloge,
ovlasti i odgovornosti u cjelokupnom sustavu. Navedeno je moguće ostvariti praćenjem postojećih
trendova na svjetskoj razini te implementacijom odgovarajućih preporuka za unaprjeđenje sustava
interne kontrole, stoga se u ovom radu daje kritički pregled rezultata istraživanja postojećeg stanja
transformacije sustava interne kontrole u poduzećima koje su proveli globalno Udruženje ovlaštenih
računovođa, globalni Institut internih revizora i globalni Institut upravljačkih računovođa tijekom
2022. godine na svjetskoj razini.