izvještavanje

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (dalje u tesktu: CSRD) stupila je na snagu 5.
siječnja 2023. godine te je u nacionalno zakonodavstvo implementirana, između ostaloga, kroz novi
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), kao i kroz Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 127/17., 27/24.
i 85/24.).
Ovom Direktivom uspostavljaju se standardi objava o održivosti za sva velika poduzeća, matična
društva velikih grupa, male i srednje poduzetnike i poduzetnike iz trećih zemalja.
Standardizirano izvješćivanje o održivosti omogućit će usmjeravanje kapitala u održiva ulaganja,
pomoći poduzetnicima pri učinkovitijem upravljanju rizicima te će doprinijeti izgradnji snažnijeg i
stabilnijeg gospodarskog sustava. Implementacija CSRD Direktive u Zakon o računovodstvu te Zakon
o reviziji pruža jasna pravila o obveznicima, sadržaju i obliku izvješćivanja o održivosti te je cilj ovoga
članka pobliže opisati njihove izmjene u kontekstu navedene Direktive i njezin potencijalni utjecaj na
poduzeća, s naglaskom na institucionalne ulagatelje, kao i gospodarski sustav u cjelini.

Pravilnik o korištenju sredstava Europske unije, objavljen u Nar. nov., br. 44/24., primjenjuje se na
proces planiranja, izvršavanja, evidentiranja i izvještavanja o sredstvima EU za programsko razdoblje
2021. – 2027. godine. Pravilnik se prvi put primjenjuje kod donošenja proračuna i financijskih
planova za plansko razdoblje 2025. – 2027. te na računovodstvene evidencije od 1. siječnja 2025.
godine. Obveznici primjene Pravilnika su državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Autorica u tekstu daje pregled najvažnijih odredbi.

Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza i Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija
u području poreza usklađeni su s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2021/514 (DAC 7). U skladu s ovim
propisima od 1. siječnja 2023. operateri platformi obvezni su prikupljati i dostavljati informacije
Ministarstvu financija, Poreznoj upravi o prodavateljima koji obavljaju aktivnosti uz naknadu i to: 1) najam
nekretnina i parking mjesta, 2) osobne usluge, 3) prodaja robe te 4) najam bilo kakve vrste prijevoza. U tu
svrhu operateri platformi obvezni su se registrirati pri Ministarstvu financija, Poreznoj upravi za potrebe
elektroničke dostave informacija o prodavateljima navedenih roba i usluga koji su rezidenti RH i država
članica. Autorice u članku daju prikaz temeljnih elemenata bitnih za ispunjavanje DAC 7 obveza.

Dana 17. listopada 2023. usvojena je Direktiva Vijeća (EU) 2023/2226 o izmjeni Direktive 2011/16/EU
o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu: DAC8), koja predstavlja sedmu
izmjenu Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu:
DAC (2011/16)). DAC8 proširuje opseg trenutnog režima EU-a za automatsku razmjenu informacija
(dalje u tekstu: AEOI) u dva područja. Prvo, većina prijedloga posvećena je provedbi novih pravila
AEOI u odnosu na kriptoimovinu. Drugo, DAC8 sadrži nova pravila o razmjeni prethodnih poreznih
mišljenja s prekograničnim učinkom za imućne pojedince. Također, sadrži i neke općenite dodatke
režimu AEOI prema DAC-u (2011/16).

Očekivanja dionika da organizacije u svoje poslovanje ugrade održivost, kao i svijest o ESG pitanjima,
značajno su porasla u kratkom vremenu, posebice pod utjecajem dugoročnih učinaka klimatskih
promjena. Snažan uspon ESG-a, kao i značajan interes svih dionika stvara nove zahtjeve za revizijske
odbore u procesu nadzora upravljanja ESG rizicima, kao i procesa ESG izvještavanja. Odgovornost
za nadzor održivosti organizacije, kao i ESG pitanja čvrsto se odražava na upravljačka tijela, kao
i na njihove odbore. Ako su ESG pitanja delegirana članovima revizijskih odbora, oni su zajedno s
upravljačkim tijelom odgovorni za dugoročni uspjeh organizacije. Prema stajalištu IFAC-a (2023.),
ako revizijski odbori žele biti dio suvremenog korporativnog upravljanja dužni su ugraditi održivost i
ESG pitanja u procese donošenja odluka, kao i u dugoročne razvojne strategije organizacija. Stoga,
organizacije na putu transformacije održivosti trebaju snažna upravljačka tijela i revizijske odbore,
s odgovarajućom pismenošću o održivosti. Accountancy Europe (2022.) ističe da revizijski odbori
igraju ključnu ulogu u promicanju snažnog korporativnog upravljanja, kroz njihovu uključenost u
nadzor rizika, internih kontrola, korporativnog izvještavanje i revizija. Nova EU legislativa po pitanju
izvještavanja o održivosti dodjeljuje revizijskim odborima niz zadataka vezanih uz izvještavanje o
održivosti, kao i reviziju (pružanje jamstva). Revizijski odbori moraju osigurati da su ESG podaci koje
otkrivaju organizacije točni i pouzdani. Prema PWC-u (2022.), to zahtijeva razvoj politika, procesa,
internih kontrola i upravljanja sličnim onima koje imaju za prikupljanje i objavljivanje financijskih
informacija. S obzirom na to da revizijski odbori imaju najviše iskustva u nadziranju ovakvih pitanja, u
najboljem su položaju za nadzor ESG objava, kontrola, procesa i jamstva. Stručnost revizijskih odbora
omogućuje razumijevanje i procjenu ispravnosti metodologija i politika koje menadžment koristi za
razvoj svojih metrika i ESG objava. U tekstu autor navodi preporuke i definira pitanja za revizijske
odbore u vezi s njihovim ESG odgovornostima u procjeni ESG materijalnosti te nadzora nad ESG
procesima, rizicima i internim kontrolama, ESG jamstvom i revizijom te ESG izvještavanjem, ističući
potrebne kompetencije i sastav članova revizijskih odbora za nadzor ESG-a.