javne službe

Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se primjenjuje od
1. siječnja 2025. godine, ugovoreno je povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće u
2025. godini, povećan je dodatak za noćni rad, povećana je osnovica za određivanje visine jubilarnih
nagrada i otpremnine za odlazak u mirovinu. Iako nije sklopljen dodatak Temeljnom kolektivnom
ugovoru za zaposlenike u javnim službama, ta se povećana prava od 1. siječnja 2025. godine
primjenjuju i na zaposlene u javnim službama jer su povoljnija od visine novčanih prava ugovorenih
važećim TKU-om za javne službe. Pravilo povoljnosti u odnosu na Kolektivni ugovor za državne službe
ugovoreno je čl. 109. TKU-a za javne službe.
Od 1. siječnja 2025. godine povećani su neoporezivi iznosi naknada, nagrada, potpora i otpremnina,
koji se prema poreznim propisima određuju ovisno o visini mjesečnog osnovnog osobnog odbitka.
Za neoporezive primitke koji nisu propisanim koeficijentom vezani uz osnovni osobni odbitak, u
postupku e-savjetovanja o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak nisu predviđene izmjene.
U članku se obrađuje isplata ostalih materijalnih prava državnim službenicima i namještenicima i
zaposlenima u javnim službama s aspekta određivanja visine i poreznog obilježja primitaka koji se
isplaćuju u 2025. godini.

Prema planu, 1. ožujka 2024. stupa na snagu novi Kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim
službama. Svaki kolektivni ugovor sadrži odredbe o tumačenju kolektivnog ugovora. Kolektivni
ugovor za javne službe utvrđuje da će ugovorne strane osnovati zajedničko Povjerenstvo za
tumačenje Ugovora u koje svaka strana imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike. Povjerenstvo
za tumačenje: daje tumačenje odredaba Ugovora, daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu
spornih članaka Ugovora, prati izvršavanje ovoga i slično.
Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, stoga je vrlo važno pratiti
ih i primjenjivati.

Visina otpremnine za odlazak u mirovinu za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama
propisana je u visini dvije osnovice za određivanje osnovne plaće važeće na zadnji dan radnog odnosa
službenika i namještenika. Uz ovo opće pravilo, za određene službenike i namještenike posebnim je
propisima uređena povoljnija svota otpremnine za mirovinu.
Otpremnina za prestanak radnog odnosa bez krivnje radnika nije jednako uređena za zaposlene u
državnoj službi i u javnim službama. Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike,
službenici kojima je radni odnos prestao po sili zakona jer nisu raspoređeni u drugo državno tijelo,
imaju pravo na otpremninu u visini značajno povoljnijoj od iznosa propisanog Zakonom o radu.
U javnim službama, prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama, pravo
na povlaštenu otpremninu ostvaruju samo zaposlenici s 30 i više godina radnog staža u javnoj službi.
Za zaposlenike s manje od 30 godina staža otpremnina se određuje prema Zakonu o radu, ali na
način da se povoljnije računaju navršene godine rada kod poslodavca.
Od 1. ožujka 2024. godine uvedena je iznimka za zaposlene u javnim službama koji odbiju sklopiti
dodatak ugovoru o radu radi usklađivanja plaće s novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i
javnim službama. Zaposlenik koji odbije da mu se plaća određuje prema novom koeficijentu, iako ima
navršenih 30 godina radnog staža, nema pravo na povlaštenu otpremninu, već samo na otpremninu
propisanu čl. 126. Zakona o radu.
Neoporezivi iznos otpremnine za odlazak u mirovinu iznosi 1.400,00 eura po radniku, a za otkaz
radnog odnosa bez krivnje radnika 896,00 eura za svaku godinu rada kod poslodavca koji otkazuje
radni odnos

Novim modelom sustava plaća u državnoj službi i javnim službama na temelju kojega se plaće
počinju isplaćivati od 1. ožujka 2023. godine, na jedinstveni su način uređene plaće državnih
službenika i namještenika i plaće zaposlenih u javnim službama. Specifičnost javnih službi sadržana
je u činjenica da se dodaci koji su Zakonom o plaćama određeni kao dodaci za rad u izvanrednim
radnim okolnostima i neki dodaci za različite oblike organizacije rada uređuju granskim kolektivnim
ugovorima, a svih šest granskih kolektivnih ugovora su istekli 2022. ili 2023. godine. Vlada RH je
donošenjem posebne Odluke koja se primjenjuje od 1. ožujka 2024. premostila tu pravnu prazninu
i odredila nastavak primjene određenih dodataka ugovorenih granskim kolektivnim ugovorima iz
2018. godine čije je trajanje isteklo u 2022. ili 2023. godini. Dodaci za različite oblike organizacije
rada iz čl. 23. Zakona o plaćama, isplaćivat će se na temelju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za
zaposlenike u javnim službama, a neki dodaci iz ranijih granskih kolektivnih ugovora. Uz to, određeni
zaposlenici će prema novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe zadržati dodatak za
završeni studij na poslijediplomskoj razini, pod uvjetima povoljnijima od Zakona o plaćama.

Početkom ove godine u skladu sa sveobuhvatnim promjenama u sustavu plaća javnih službi stupio
je na snagu Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji, između ostaloga, predviđa
intervenciju u ugovore o radu službenicima i namještenicima u skladu sa Zakonom i uredbom koja ima
stupiti na snagu 1. ožujka 2024. Kako su se rokovi bitno približili, naime rok za ponudu izmjene ugovora
o radu u skladu s uredbom je 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe, autorica problematizira
neka sporna pitanja i podsjeća na neka općenita znanja vezana uz izmjenu ugovora o radu.

Rijetko je koji nacrt prijedloga zakona izazvao toliko zanimanje javnosti kao što je to bilo na upravo
završenom savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim
službama. Sasvim razumljivo, s obzirom da se radi o prijedlogu Zakona koji uređuje plaće za oko
250.000 zaposlenih u javnom sektoru. U ovom se članku govori o novinama budućeg sustava plaća
koje donosi predloženi Zakon.

Zakonom o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama
izmijenjena je definicija javnih službi, čime je preciznije uređen i proširen krug ustanova javnih službi
koje su obvezne dostavljati podatke u Registar zaposlenih, a plaće i druga primanja obračunavati i
isplaćivati preko sustava COP-a. Za nove obveznike primjene Zakona, rok za unošenje podataka u
Registar je godinu dana, a za prelazak na isplatu plaća preko COP-a rok je dvije godine. Obuhvat
fizičkih osoba za koje se podaci vode u Registru zaposlenih proširen je na vanjske suradnike državnih
tijela i javnih službi. Poslovni subjekti na koje se primjenjuje Zakon, obvezni su osim plaće i naknade
plaće, preko sustava COP-a isplaćivati ostala materijalna prava zaposlenih, a nakon što to bude
omogućeno i primitke od drugog dohotka i naknade vanjskim suradnicima.
Novina su propisane novčane kazne za čelnika državnog tijela i čelnika javne službe ako ne dostavi
podatke u Registar zaposlenih i ako plaće, materijalna prava i druge primitke ne isplaćuje preko
sustava COP-a.
U članku se obrađuju novine vezane uz način vođenja i sadržaj podataka koji se vode u Registru
zaposlenih i korištenju Sustava za centralizirani obračun plaća (dalje: COP) prema novom Zakonu o
Registru.

Prema dodacima kolektivnim ugovorima javnog sektora koji se primjenjuju od 1. listopada 2022.
godine, osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika
zaposlenih u ustanovama javnih službi od 1. siječnja 2023. godine iznosi 884,39 eura, a od 1. travnja
2023. godine 902,08 eura mjesečno bruto. Od te se osnovice određuje i visina otpremnine za odlazak
u mirovinu. Na visinu plaća određenih zaposlenika utječu novine uvedene izmjenama Zakona o radu,
u vezi s dodatkom na plaću za rad nedjeljom i osnovicom za obračun dodataka koji se ne uključuju u
minimalnu plaću.
Osnovice za određivanje plaća državnih dužnosnika i plaća sudaca i drugih nositelja pravosudnih
dužnosti nisu izmijenjene u 2023. godini. Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice
od 516,29 eura mjesečno bruto, a plaće sudaca i drugih nositelja pravosudnih dužnosti prema osnovici
u iznosu 625,20 eura mjesečno bruto.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2023. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih u 2022. godini, na rok od četiri godine. U javnim
službama se i nadalje, sve do sklapanja novih, primjenjuju granski kolektivni ugovori iz prethodnog
četverogodišnjeg ciklusa. Visina određenih materijalnih prava određuje se prema proračunskoj
osnovici koja u 2023. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice koja za prava
ostvarena u 2023. godini iznosi 238,90 eura.