JOPPD

Neoporezive stipendije za školovanje u zemlji i inozemstvu mogu se isplatiti srednjoškolcima i
redovitim studentima pod uvjetom ispunjavanja propisanih kriterija. Za osnovnoškolce i izvanredne
studente neoporezivo stipendiranje nije predviđeno pa se takve isplate u poreznom smislu smatraju
drugim dohotkom i podliježu obvezi plaćanja poreza i doprinosa. Ovaj članak daje pregled pravila
za neoporezive stipendije u 2025. godini, naglašavajući važnost pravilnog vođenja dokumentacije,
dostave izjava o primljenim stipendijama te način isplate stipendija za više mjeseci unazad.

Nakon što iskoriste pravo na rodiljni dopust, roditelji imaju pravo na roditeljski dopust. Roditeljski
dopust je pravo oba roditelja kojim se oni koriste u ukupnom trajanju od osam mjeseci (za prvo i drugo
dijete) odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete). U pravilu oba roditelja
koriste pravo na roditeljski dopust, svaki u trajanju 4 ili 15 mjeseci. Roditelji se mogu dogovoriti
da roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj. U tom slučaju, pravo na roditeljski dopust traje 6
odnosno 28 mjeseci. Dakle, trajanje roditeljskog dopusta ovisi o tome koje je dijete rođeno po redu i
o tome koristi li ga jedan ili oba roditelja. Roditeljski dopust je pravo koje se može koristiti do osme
godine života djeteta. Umjesto roditeljskog dopusta, roditelj može koristiti i pravo na rad s polovicom
punog radnog vremena. Detaljnije o svemu pročitajte u nastavku članka.

Najniža mjesečna, najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2025. godinu
propisane su Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja objavljenom
u Nar. nov., br. 137/24. U članku su detaljno objašnjeni uvjeti primjene pojedinih osnovica te priloženi
praktični primjeri radi lakšeg razumijevanja i primjene u praksi.

Prava trudnih radnica na radnom mjestu od iznimne su važnosti za očuvanje zdravlja majke i djeteta.
Uredna trudnoća omogućuje rad do 28 dana prije poroda no u slučaju komplikacija radnica može
ostvariti pravo na bolovanje uz naknadu iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO). Nasuprot tome, trudna radnica na poslovima opasnim po zdravlje ima pravo na dopust pri
čemu poslodavac isplaćuje naknadu. Razlika između ovih prava, uključujući izvor i visinu naknade,
važna je i za poslodavce i za radnike. Članak pruža pregled prava trudnih radnica i način njihovog
evidentiranja u porezne svrhe.

Premda se isplata neoporezivih primitaka uobičajeno povezuje sa zaposlenicima, porezni propisi
omogućuju određeni stupanj fleksibilnosti u njihovoj isplati i osobama izvan radnog odnosa.
Neprofitne organizacije pod određenim uvjetima mogu isplaćivati neoporezive naknade za pokriće
troškova službenih putovanja vanjskim suradnicima. Ovakva porezna pogodnost je omogućena
samo neprofitnim organizacijama što im osigurava dodatnu operativnu prilagodljivost, učinkovitije
angažiranje vanjskih stručnjaka za realizaciju projektnih i drugih operativnih aktivnosti te može biti
važan čimbenik u planiranju i upravljanju troškovima. Detaljnije o poreznoj pogodnosti za neprofitne
organizacije pročitajte u nastavku članka.

U članku se analiziraju prava zaposlenih roditelja u vezi s korištenjem rodiljnog dopusta. Majka je
obvezna koristiti rodiljni dopust tijekom prvih 70 dana nakon rođenja djeteta. Nakon tog razdoblja,
od 71. dana pa do navršenih šest mjeseci života djeteta, majka može prenijeti pravo na rodiljni
dopust na oca djeteta koji ga tada koristi u skladu sa svojim radnopravnim statusom. Uz to, roditelji
imaju mogućnost rada s polovicom punog radnog vremena do navršenih devet mjeseci života
djeteta. Postoji i mogućnost produljenja rodiljnog dopusta u slučaju prijevremenog rođenja djeteta.
U nastavku članka detaljno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje ovih prava, kao i iznosi naknada
tijekom korištenja prava.

Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.

Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa i ne smatraju se plaćom uređeni su
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Takvi primici
imaju obilježje materijalnog prava ili naknade troška. Porezni propisi određuju pod kojim uvjetima i do
kojih visina se primici koje radnici ostvaruju na temelju radnog odnosa mogu isplatiti neoporezivo, tj.
bez plaćanja javnih davanja. U praksi se često postavlja pitanje koje vrste potpora/pomoći i nagrada
poslodavci mogu neoporezivo isplatiti svojim radnicima, je li dopuštena isplata u gotovu novcu i na
zaštićeni račun na kojem se ne provodi ovrha te na koji način i u kojim rokovima se isplate takvih
primitaka prijavljuju na obrascu JOPPD. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.