korištenje

Pravo na plaćeni godišnji odmor je pravo koje radnik ostvaruje za svaku kalendarsku godinu. Većina
radnika ostvaruje pravo na puni godišnji odmor, a radnici kojima radni odnos prestaje u toku godine
i radnici koji su u kalendarskoj godini kod poslodavca radili kraće od šest mjeseci ili im to nije bio
jedini radni odnos u godini, ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Odluku o razdoblju
korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to moguće i
potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj želji, uz
obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca. U nekim kolektivnim ugovorima pravo na
korištenje godišnjeg odmora po želji radnika, uređeno je povoljnije.
Visina naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, pri čemu u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ništavan je sporazum poslodavca i
radnika o odricanju od prava na godišnji odmor u zamjenu za isplatu novčanog primitka. Odluku o
razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to
moguće i potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj
želji, uz obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca.
Visina naknade plaće za dane korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine, nisu mijenjane
odredbe o pravu radnika na godišnji odmor, visini naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg
odmora, ni pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novina je obveza poslodavca da radniku
koji ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor uruči obračun isplaćenog primitka,
a ako naknadu ne isplati do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza, tada i ovršnu ispravu o
neisplaćenoj naknadi.
Pravo na godišnji odmor je pravo za svaku kalendarsku godinu, pri čemu radnik u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Visina naknade plaće za dane
korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu, a najmanje u visini prosječne plaće prethodna tri mjeseca. Naknada za neiskorišteni godišnji
odmor isplaćuje se radniku kojemu je prestao radni odnos, ako nije iskoristio godišnji odmor na koji
je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti.
Radnik ima pravo na regres u visini i pod uvjetima određenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje
poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Unatoč povoljnije ugovorenom iznosu regresa
za članove sindikata koji su pregovarali o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službe i TKU-u za
javne službe, u državnim i javnim službama se regres za 2023. godinu isplaćuje svim zaposlenicima
u jednakom iznosu jer je Ustavni sud RH ukinuo članak Zakona o radu koji je omogućavao da se
za članove sindikata ugovori povoljnija svota regresa. Ako se za isplatu regresa koristi neoporeziva
prigodna godišnja nagrada, taj je iznos ograničen na 663,62 eura godišnje po radniku kao poreznom
obvezniku.