materijalna prava

Od 1. veljače 2025. godine stupio je na snagu i primjenjuje se Kolektivni ugovor o izmjenama i
dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015. godine) – osme izmjene i dopune,
sklopljen 29. siječnja 2025. godine između HUP-a – Udruge poslodavaca graditeljstva i Sindikata
graditeljstva Hrvatske. U tijeku je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje primjene Osmih
izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo na sve poslodavce i radnike u djelatnosti
graditeljstva.
Najznačajnije novine koje donosi izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor za graditeljstvo su
povećani iznosi najnižih osnovnih plaća u svih jedanaest tarifnih grupa i povećana materijalna prava
radnika. Najniže osnovne plaće i novi iznosi naknada, nagrada i potpora obvezuju poslodavce koji
su članovi HUP-a – Udruge poslodavaca graditeljstva od 1. veljače 2025. godine. Nakon što stupi na
snagu najavljena odluka o proširenoj primjeni ovog Kolektivnog ugovora, njime ugovorene osnovne
plaće prema složenosti poslova smatrat će se minimalnim plaćama čiju primjenu nadzire Državni
inspektorat.
U članku se daje prikaz novina u pravima radnika i obvezama poslodavaca uvedenih Osmim izmjenama
Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, koji se primjenjuje od
1. siječnja 2025. godine, ugovoreno je povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće u
2025. godini, povećan je dodatak za noćni rad, povećana je osnovica za određivanje visine jubilarnih
nagrada i otpremnine za odlazak u mirovinu. Iako nije sklopljen dodatak Temeljnom kolektivnom
ugovoru za zaposlenike u javnim službama, ta se povećana prava od 1. siječnja 2025. godine
primjenjuju i na zaposlene u javnim službama jer su povoljnija od visine novčanih prava ugovorenih
važećim TKU-om za javne službe. Pravilo povoljnosti u odnosu na Kolektivni ugovor za državne službe
ugovoreno je čl. 109. TKU-a za javne službe.
Od 1. siječnja 2025. godine povećani su neoporezivi iznosi naknada, nagrada, potpora i otpremnina,
koji se prema poreznim propisima određuju ovisno o visini mjesečnog osnovnog osobnog odbitka.
Za neoporezive primitke koji nisu propisanim koeficijentom vezani uz osnovni osobni odbitak, u
postupku e-savjetovanja o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak nisu predviđene izmjene.
U članku se obrađuje isplata ostalih materijalnih prava državnim službenicima i namještenicima i
zaposlenima u javnim službama s aspekta određivanja visine i poreznog obilježja primitaka koji se
isplaćuju u 2025. godini.

Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine sklopljen je u rujnu 2024., a stupa na snagu i primjenjuje
se od 1. studenoga 2024. godine, s rokom važenja tri godine. U tijeku je procedura utvrđivanja
javnog interesa za proširenje njegove primjene na sve poslodavce i radnike u djelatnosti trgovine. U
djelatnosti trgovine aktivno je 26.409 trgovačkih društava i 8.117 obrtnika (podaci za ožujak 2024.)
koji zapošljavaju više od 220.000 radnika.
Članak sadrži prikaz prava radnika ugovorenih Kolektivnim ugovorom za trgovinu, s naglaskom
na radno vrijeme, odmore i dopuste, plaće, dodatke na plaću i druga materijalna prava radnika u
trgovini.

U proteklim godinama, kroz porezne reforme, postupno su povećavani neoporezivi iznosi u cilju
smanjenja poreznog opterećenja poduzetnika. Odredbama članka 6. i 7. Pravilnika o porezu na
dohodak propisana je mogućnost isplate čak 47 vrsta neoporezivih primitaka.
Raznolikošću primitaka za koje je zakonodavac omogućio neoporezivu isplatu, stvara se značajan
prostor za poboljšanje raspoloživog primitka i posljedično životnog standarda radnika. Iako su
neoporezivi primici koncipirani kao instrumenti nagrade ili naknade troškova u točno određene svrhe,
često su postali zamjena za isplatu plaće.
Porezni propisi ne osiguravaju pravo na primitke, već propisuju koje vrste javnih davanja treba platiti
kod isplate nekog primitka. Odluka o isplati materijalnog prava ili o naknadi troška, kao i određivanje
iznosa prepuštena je poslodavcima, a uređuje se nekim izvorom radnog prava. Neoporezive primitke
u pravilu ne mogu ostvariti osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem iako obavljaju poslove za
njega, npr. direktor koji nije zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju direktora, student koji kod
naručitelja obavlja poslove preko ovlaštenog posrednika i dr.
U ovom radu se u prvom redu definira pojam plaće, obuhvaćajući sve njezine komponente. Zatim
se objašnjava razlika između naknade za rad i ostalih primitaka koji se ostvaruju u vezi s radnim
odnosom. Dodatno se razjašnjava i česta konfuzija zbog različitih interpretacija pojma „plaće“ u
radnom i poreznom zakonodavstvu.
Nadalje, pruža se kronologija promjena uvjeta za isplatu neoporezivih primitaka od rujna 2019.
godine do danas, s posebnim naglaskom na posljednju poreznu reformu iz listopada 2023. godine.
Isto tako, analiziraju se iznosi isplaćenih neoporezivih primitaka u 2022. i 2023. godini.
Na samom kraju, pokazuju se primjeri učinka isplate neoporezivih primitaka na plaću radnika.

Odlukom ministra nadležnog za rad, od 1. travnja 2024. godine proširena je primjena Kolektivnog
ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj
u djelatnosti prerađivačke industrije, područje C, sljedeća tri odjeljka: odjeljak 16 – Prerada drva i
proizvoda od drva i pluta (u tom odjeljku nije proizvodnja namještaja) te proizvodnja proizvoda od
slame i pletarskih materijala, odjeljak 17 – Proizvodnja papira i proizvoda od papira i odjeljak 31 –
Proizvodnja namještaja, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.
Sastavni dio Kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije je Tarifni prilog u kojemu
su poslovi i radna mjesta razvrstani u sedam grupa složenosti, sa zadanim omjerima u visini osnovne
plaće prema osnovnoj plaći određenoj za prvu grupu složenosti poslova. Plaće određene prema tim
pravilima smatraju se minimalnim plaćama u djelatnosti drvne i papirne industrije, čiju primjenu
nadzire Državni inspektorat.
U članku se prezentira sadržaj ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca u drvnoj i papirnoj
industriji s naglaskom na novčana prava radnika.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna
2015. godine) – šeste izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 20. srpnja 2023. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 20. srpnja 2023. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
Oba akta (izmjene i dopune i pročišćeni tekst) objavljena su u Nar. nov., br. 94/23. (14. 8. 2023.).
Objava u Narodnim novinama temelji se na čl. 3. st. 2. Pravilnika o načinu objave kolektivnih ugovora
(Nar. nov., br. 146/14.), po kojoj odredbi se kolektivni ugovor koji se primjenjuje na području Republike
Hrvatske ili području dvije ili više županija objavljuje u Narodnim novinama.
Najznačajnije novine koje donosi ovaj izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor su to da su iznosi
osnovnih plaća i materijalnih prava radnika umjesto u kunama, sada izraženi u eurima i da postoje
dva priloga Tarifnih stavova kojima je uređena osnovna plaća u eurima. Prilog 1. Tarifnih stavova
primjenjuje se već od 1. rujna 2023., dok će se Prilog 2. primjenjivati od 1. ožujka 2024. godine. U tijeku
je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za
graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.