mirovina

Na policijske službenike i profesionalne vatrogasce se pri određivanju otpremnine za odlazak u
mirovinu primjenjuju posebni propisi. Policijski službenici ostvaruju pravo na otpremninu prema
Zakonu o policiji, a profesionalni vatrogasci prema Zakonu o vatrogastvu. Visina otpremnine
jednako je uređena u oba propisa, a ovisi o vrsti mirovine u koju odlazi policijski službenik odnosno
profesionalni vatrogasac i prosječnoj neto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz
prethodne godine.
S obzirom da im se isplaćuje otpremnina u svoti većoj od propisanog neoporezivog iznosa, dio
otpremnine za mirovinu u poreznom se smislu smatra plaćom i podliježe obračunu doprinosa i poreza
na dohodak. Pri tome se na oporezivi dio otpremnine ne obračunava i ne plaća dodatni mirovinski
doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem, iako policijski službenici i profesionalni vatrogasci
imaju pravo na staž s povećanim trajanjem.

Visina otpremnine za odlazak u mirovinu za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama
propisana je u visini dvije osnovice za određivanje osnovne plaće važeće na zadnji dan radnog odnosa
službenika i namještenika. Uz ovo opće pravilo, za određene službenike i namještenike posebnim je
propisima uređena povoljnija svota otpremnine za mirovinu.
Otpremnina za prestanak radnog odnosa bez krivnje radnika nije jednako uređena za zaposlene u
državnoj službi i u javnim službama. Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike,
službenici kojima je radni odnos prestao po sili zakona jer nisu raspoređeni u drugo državno tijelo,
imaju pravo na otpremninu u visini značajno povoljnijoj od iznosa propisanog Zakonom o radu.
U javnim službama, prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama, pravo
na povlaštenu otpremninu ostvaruju samo zaposlenici s 30 i više godina radnog staža u javnoj službi.
Za zaposlenike s manje od 30 godina staža otpremnina se određuje prema Zakonu o radu, ali na
način da se povoljnije računaju navršene godine rada kod poslodavca.
Od 1. ožujka 2024. godine uvedena je iznimka za zaposlene u javnim službama koji odbiju sklopiti
dodatak ugovoru o radu radi usklađivanja plaće s novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i
javnim službama. Zaposlenik koji odbije da mu se plaća određuje prema novom koeficijentu, iako ima
navršenih 30 godina radnog staža, nema pravo na povlaštenu otpremninu, već samo na otpremninu
propisanu čl. 126. Zakona o radu.
Neoporezivi iznos otpremnine za odlazak u mirovinu iznosi 1.400,00 eura po radniku, a za otkaz
radnog odnosa bez krivnje radnika 896,00 eura za svaku godinu rada kod poslodavca koji otkazuje
radni odnos

Od 1. siječnja 2024. godine na snazi je nekoliko izmjena i dopuna zakona koji uređuju sustav mirovinskog
osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje: Zakon o obveznim mirovinskim fondovima,
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Izmijenjen je i Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
kojim je povećan dodatak na osnovnu mirovinu iz I. stupa koju ostvaruju korisnici kombinirane
mirovine iz oba stupa.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnici mirovina se mogu zaposliti do polovine punog
radnog vremena, uz istovremenu isplatu mirovine. Zapošljavanje uz isplatu mirovine dozvoljeno je
korisnicima starosnih mirovina, prijevremenih i obiteljskih mirovina te invalidskih mirovina zbog
smanjene radne sposobnosti.
Osim u radnom odnosu do polovine punog radnog vremena, umirovljenici mogu raditi na temelju
ugovora o djelu, obavljati djelatnost sporednog zanimanja i domaće radinosti, mogu raditi na
privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, pomagati obrtniku koji je član
obitelji i uz propisane uvjete obavljati poljoprivrednu i šumarsku djelatnost.
U članku se daje sistematizirani pregled pravnih oblika radnog angažiranja umirovljenika koji
umirovljenicima omogućavaju povratak ili ostanak na tržištu rada, uz istovremeno primanje mirovine.

Mirovine ostvarene iz sustava obveznog osiguranja oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog
rada, bilo da se ostvaruju samo iz prvog mirovinskog stupa ili kao kombinirana mirovina iz prvog
i drugog stupa obveznog osiguranja. Dohotkom od nesamostalnog rada smatra se i jednokratna
isplata sredstava ušteđenih u drugom stupu obveznog osiguranja koju korisnik ostvari uz uvjete
propisane posebnim zakonom. U vezi s pravom na osobni odbitak, korisnici mirovina su izjednačeni s
ostalim obveznicima poreza na dohodak. Mirovine koje se isplaćuju na temelju dobrovoljne mirovinske
štednje, ne oporezuju se porezom na dohodak.
Mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje, s tim da neki korisnici mirovina sami snose teret obveze doprinosa, a za
neke se korisnike doprinos plaća na teret državnog proračuna.
Korisniku mirovine koji uz dohodak od mirovine ostvaruje i druge izvore godišnjih dohodaka,
oporezivanje na godišnjoj razini provodi se uz primjenu načela razmjernosti.