naknada plaće

Člankom 224. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23. – Odluka USRH), uređen je radnopravni
status pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze. Radnik ostvaruje prava iz radnog odnosa
kao da radi, a poslodavac ostvaruje pravo na naknadu troškova plaće i drugih materijalnih prava
pričuvnika pozvanih radi izvršavanja vojne obveze.
U članku se opisuje postupak ostvarivanja prava na naknadu plaće i obračun plaće.

Radnik koji je kod jednog ili kod više poslodavaca zaposlen tako da mu je ukupno radno vrijeme
iznosilo četrdeset sati tjedno, može se zaposliti na ugovor o dodatnom radu do osam sati tjedno, na
neodređeno ili na određeno vrijeme. Godišnji fond sati dodatnog rada nije ograničen, ali proizlazi kao
umnožak razdoblja trajanja radnog odnosa i ugovorenog tjednog radnog vremena.
U članku se obrađuju uvjeti zasnivanja radnog odnosa za dodatni rad, ograničenja trajanja takvog
rada u jednakom ili u nejednakom rasporedu rada te novčana prava radnika koji radi u dodatnom
radu. Posebno je obrađeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti, obračun poreza na dohodak i izvještavanje Porezne uprave o plaći i drugim
primicima radnika zaposlenog na ugovor o dodatnom radu. Uz to, u članku se problematizira pravo
radnika koji radi u dodatnom radu na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a i ukazuje na mogućnost
isplate neoporezivih primitaka u najvišem dozvoljenom neoporezivom iznosu.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, pri čemu u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ništavan je sporazum poslodavca i
radnika o odricanju od prava na godišnji odmor u zamjenu za isplatu novčanog primitka. Odluku o
razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to
moguće i potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj
želji, uz obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca.
Visina naknade plaće za dane korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca.

U skladu s odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, roditelj koji njeguje dijete s
teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na dopust do navršene osme godine djetetovog života ili
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. U razdoblju korištenja tih prava, zaposlenom i
samozaposlenom roditelju pripada pravo na novčanu naknadu odnosno naknadu plaće.
U ovom članku autorica pojašnjava uvjete za ostvarivanje navedenih prava propisanih odredbama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te navodi ostala prava koja se, uz ispunjavanje propisanih
uvjeta, ostvaruju sukladno drugim propisima.

Vlada RH je u razdoblju od lipnja do kolovoza 2023. godine donijela tri odluke kojima se povećavaju
mjesečne plaće određenih službenika i namještenika u državnoj službi i u javnim službama. To su
sljedeće odluke:
1. Odluka o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima te
službenicima i namještenicima u javnim službama (Nar. nov., br. 65/23.)
2. Odluka o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima
(Nar. nov., br. 87/23.) i
3. Odluka o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 97/23.).
Sve tri odluke su privremenog karaktera, a obrazložene su potrebom poduzimanja interventnih
mjera do cjelovitog uređivanja sustava plaća u državnim i javnim službama.

Sukladno odredbama Zakona o radu, članovi radničkog vijeća odnosno sindikalni povjerenici u funkciji
radničkog vijeća ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme obnašanja sindikalnih aktivnosti. U
državnim i javnim službama rad sindikalnih povjerenika podrobno je uređen kolektivnim ugovorima
koji u načelu za radnike, u ovom slučaju sindikalne povjerenike, predstavljaju povoljniji izvor prava.
Koliko tjedno sindikalni povjerenik u državnim i javnim službama može provesti u obavljanju
sindikalnih aktivnosti te kako mu se u tom slučaju obračunava plaća i naknada plaće, pročitajte u
tekstu koji slijedi.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu od 1. siječnja 2023. godine prošireni su slučajevi za koje radnik
ostvaruje pravo na plaćeni i slučajevi za koje ostvaruje pravo na neplaćeni dopust. Radnik ima pravo
na korištenje plaćenog dopusta za osobito važne potrebe. Što se smatra važnim osobnim potrebama
propisano je Zakonom o radu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu to
se pravo može urediti za radnika povoljnije.
Zakonom o radu je pravo radnika na neplaćeni dopust uređeno na dva načina: kao pravo o kojemu
odlučuje poslodavac i radnik ga ostvaruje samo ako to potrebe posla omogućavaju i kao pravo
propisano Zakonom koje je poslodavac dužan omogućiti radniku.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine, nisu mijenjane
odredbe o pravu radnika na godišnji odmor, visini naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg
odmora, ni pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novina je obveza poslodavca da radniku
koji ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor uruči obračun isplaćenog primitka,
a ako naknadu ne isplati do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza, tada i ovršnu ispravu o
neisplaćenoj naknadi.
Pravo na godišnji odmor je pravo za svaku kalendarsku godinu, pri čemu radnik u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Visina naknade plaće za dane
korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu, a najmanje u visini prosječne plaće prethodna tri mjeseca. Naknada za neiskorišteni godišnji
odmor isplaćuje se radniku kojemu je prestao radni odnos, ako nije iskoristio godišnji odmor na koji
je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti.
Radnik ima pravo na regres u visini i pod uvjetima određenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje
poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Unatoč povoljnije ugovorenom iznosu regresa
za članove sindikata koji su pregovarali o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službe i TKU-u za
javne službe, u državnim i javnim službama se regres za 2023. godinu isplaćuje svim zaposlenicima
u jednakom iznosu jer je Ustavni sud RH ukinuo članak Zakona o radu koji je omogućavao da se
za članove sindikata ugovori povoljnija svota regresa. Ako se za isplatu regresa koristi neoporeziva
prigodna godišnja nagrada, taj je iznos ograničen na 663,62 eura godišnje po radniku kao poreznom
obvezniku.

Hrvatski sabor je 17. ožujka 2023. godine na 15. sjednici donio Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je objavljen u Nar. nov., br. 33 od 24. ožujka 2023.
godine, a stupio je na snagu 1. travnja 2023. godine, osim članka 19. stavaka 3. i 5. koji utvrđuju
povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite obveznoga zdravstvenog osiguranja,
a koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine.
U ovom članku autorice pojašnjavaju najvažnije novine propisane izmijenjenim i dopunjenim
odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza ugovaranja
odnosno određivanja plaće u bruto iznosu i propisane su sankcije za poslodavce koji postupe protivno
ovoj obvezi. Propisana je struktura plaće za obavljeni rad i obvezni dodaci koji povećavaju osnovnu
odnosno ugovorenu plaću te najmanja visina dodatka za rad nedjeljom. Uvedena je novina prema
kojoj naknada plaće u slučaju zastoja u poslu uslijed izvanrednih okolnosti može iznositi 70 % prosječne
plaće koju je radnik ostvario u prethodna tri mjeseca. Rok za isplatu plaće i naknade plaće više ne
može biti duži od 15. u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Proširen je krug primitaka za koje je
poslodavac dužan radniku uručiti obračun isplaćenog primitka.
U članku se daje pregled novih i izmijenjenih odredbi Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava,
u dijelu kojim se uređuje pravo radnika na plaću.