ostali primici

Prilikom obračuna plaće umanjenje mjesečne osnovice može se koristiti za većinu osiguranika po
osnovi radnog odnosa pa tako i za osiguranike po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem
ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske odnosno
poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ima diplomatski
imunitet. Budući da je propisano kako se umanjenje mjesečne osnovice koristi bez obzira na broj dana
provedenih u osiguranju određenog mjeseca, moguće je isto koristiti pri obračunu plaće izaslanom
radniku i to samo u slučaju kada mu se isplaćuje plaća za razdoblje u mjesecu u kojemu nije imao
status izaslanog radnika. U članku je opisano kako se primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice pri
obračunu plaće za radnike izaslane u tijeku mjeseca i za radnike koji obavljaju rad u RH za stranog
poslodavca.

Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena izmijenjenog Zakona o doprinosima kojim je uvedeno
umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi manje od 1.300,00 eura. Izmjenama Pravilnika o
doprinosima, koji je na snazi od 2. prosinca 2023., detaljnije su uređeni postupci u slučaju isplate plaće
u dva ili više navrata, pribavljanje izjava radnika koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca te korištenje podataka Porezne uprave. Izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak, koje su na snazi od 2. prosinca 2023., izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, uvedene su
šifre za iskazivanje umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti i omogućen jednostavniji postupak ispravka iskorištenog umanjenja pri isplati plaće u
dva ili više navrata.
Umanjenje osnovice koristi se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i
ne može se primijeniti za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i
dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem). Pravo na umanjenje osnovice
ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju
sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je
podatak o ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom
odnosu kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.

Nasljednik je porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, pri čemu
se naslijeđeni dohodak oporezuje prema istom izvoru kako bi se oporezivao ostavitelju. Za dohotke
koji podliježu obvezi doprinosa, ne utvrđuje se obveza za nasljednika, nego za ostavitelja. Obvezni
doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se i plaćaju na ime ostavitelja i pripisuju mirovinskoj
osnovici ostavitelja. Primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni ostavitelju, nasljedniku se isplaćuju
kao neoporezivi primici.
Isplata drugog dohotka nasljednicima ne podliježe obvezi doprinosa, a porez na dohodak se
obračunava za nasljednika kojemu se isplaćuje primitak od drugog dohotka. Porez iz naslijeđenog
dohotka obračunava se i plaća prema istom izvoru dohotka kao ostavitelju.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca i isplatitelja drugog dohotka koji nakon smrti radnika
odnosno stjecatelja drugog dohotka, njihovim nasljednicima isplaćuju primitke na koje je ostavitelj
za života stekao pravo.

Poslodavac je dužan na obračunskoj ispravi posebno iskazati primitke na temelju radnog odnosa
u smislu članka 90.a Zakona o radu koje isplaćuje radniku skupa s plaćom. Navedena obveza je
propisana člankom 93. Zakona o radu i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine, a propisani sadržaj
obračuna koji se uručuje radniku je uređen Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće,
otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor prema kojemu su poslodavci dužni do 1.
listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava koje uručuju radnicima. Na temelju
obračunske isprave radnik dobiva uvid u način utvrđivanja i visinu iznosa plaće i ostalih primitaka
te ispravnost obračuna javnih davanja o čemu ovise njegova socijalna prava. U članku se objašnjava
propisani sadržaj obračunske isprave po pitanju neoporezivih primitaka i navodi se iznimka od obveze
iskazivanja podataka za pojedine neoporezive primitke.

Od 1. srpnja 2023. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine
i naknade za neiskorišteni godišnji odmor kojim je uređen obvezan sadržaj obračunskih isprava
propisanih čl. 93. Zakona o radu. Izmjenama Zakona o radu, od 1. siječnja 2023. godine proširene su
vrste primitaka koje su poslodavci obvezni iskazivati u obračunu plaće i naknade plaće i uvedena je
obveza izdavanja obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Obračun isplaćenih primitaka
poslodavac je dužan uručiti radniku u roku 15 dana od isplate, a u obračunu mora biti vidljivo kako
je utvrđeno pravo radnika na plaću, naknadu plaće i ostale primitke, otpremninu i naknadu za
neiskorišteni godišnji odmor.
U slučaju neisplate plaće i naknade plaće poslodavac je obvezan radniku uručiti dva obrasca: obračun
plaće i naknade plaće koja nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti i obračun neisplaćene plaće i
naknade plaće koji se smatra ovršnom ispravom. Obračun neisplaćene plaće i naknade plaće mora
biti izdan na obrascu koji je propisan Pravilnikom. Isto je propisano u slučaju kad poslodavac do kraja
mjeseca u kojemu je dospjela obveza, radniku ne isplati otpremninu i/ili naknadu za neiskorišteni
godišnji odmor odnosno ako ih ne isplati u cijelosti. I tada je obvezan radniku uručiti dva obrasca:
obračun otpremnine i/ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji ne mora biti u propisanoj
formi i obliku, ali mora imati propisani sadržaj i obračun neisplaćene otpremnine i/ili naknade za
neiskorišteni godišnji odmor koji ima snagu ovršne isprave i mora biti izdan na propisanom obrascu.
Poslodavci su dužni do 1. listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava s novim
Pravilnikom.

Od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza ugovaranja
odnosno određivanja plaće u bruto iznosu i propisane su sankcije za poslodavce koji postupe protivno
ovoj obvezi. Propisana je struktura plaće za obavljeni rad i obvezni dodaci koji povećavaju osnovnu
odnosno ugovorenu plaću te najmanja visina dodatka za rad nedjeljom. Uvedena je novina prema
kojoj naknada plaće u slučaju zastoja u poslu uslijed izvanrednih okolnosti može iznositi 70 % prosječne
plaće koju je radnik ostvario u prethodna tri mjeseca. Rok za isplatu plaće i naknade plaće više ne
može biti duži od 15. u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Proširen je krug primitaka za koje je
poslodavac dužan radniku uručiti obračun isplaćenog primitka.
U članku se daje pregled novih i izmijenjenih odredbi Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava,
u dijelu kojim se uređuje pravo radnika na plaću.