otkaz

Zakon o radu izrijekom zabranjuje poslodavcu otkazati ugovor o radu radnici za vrijeme trudnoće
odnosno otkazati ugovor o radu radnici ili drugoj osobi koja se koristi nekim od prava vezanih uz
trudnoću, porod odnosno nekog prava s osnova roditeljstva. Zaštita traje za vrijeme korištenja prava
i još narednih petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja navedenih prava.
Što ne znači da radni odnos kao takav u nekim situacijama ipak ne može prestati.

Visina otpremnine za odlazak u mirovinu za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama
propisana je u visini dvije osnovice za određivanje osnovne plaće važeće na zadnji dan radnog odnosa
službenika i namještenika. Uz ovo opće pravilo, za određene službenike i namještenike posebnim je
propisima uređena povoljnija svota otpremnine za mirovinu.
Otpremnina za prestanak radnog odnosa bez krivnje radnika nije jednako uređena za zaposlene u
državnoj službi i u javnim službama. Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike,
službenici kojima je radni odnos prestao po sili zakona jer nisu raspoređeni u drugo državno tijelo,
imaju pravo na otpremninu u visini značajno povoljnijoj od iznosa propisanog Zakonom o radu.
U javnim službama, prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama, pravo
na povlaštenu otpremninu ostvaruju samo zaposlenici s 30 i više godina radnog staža u javnoj službi.
Za zaposlenike s manje od 30 godina staža otpremnina se određuje prema Zakonu o radu, ali na
način da se povoljnije računaju navršene godine rada kod poslodavca.
Od 1. ožujka 2024. godine uvedena je iznimka za zaposlene u javnim službama koji odbiju sklopiti
dodatak ugovoru o radu radi usklađivanja plaće s novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i
javnim službama. Zaposlenik koji odbije da mu se plaća određuje prema novom koeficijentu, iako ima
navršenih 30 godina radnog staža, nema pravo na povlaštenu otpremninu, već samo na otpremninu
propisanu čl. 126. Zakona o radu.
Neoporezivi iznos otpremnine za odlazak u mirovinu iznosi 1.400,00 eura po radniku, a za otkaz
radnog odnosa bez krivnje radnika 896,00 eura za svaku godinu rada kod poslodavca koji otkazuje
radni odnos

U odredbama o prestanku ugovora o radu javlja se zakonska zaštitna funkcija koja se ogleda
u dodatnim aktivnostima koje je poslodavac dužan provesti prilikom jednostranog otkazivanja
ugovora o radu. Situacija se dodatno komplicira kada se radnik koristi pravom poštede od rada radi
privremene nesposobnosti za rad odnosno bolovanjem.

Poslodavcima vrlo česti problem u praksi predstavlja dostava odluke o otkazu radniku koji odbija
primitak pismena zbog čega se dovodi u pitanje datum početka računanja otkaznih rokova te datum
odjave iz sustava HZMO-a. Zakon o radu dao je mogućnost poslodavcima da taj problem riješe na
način da dostavu pojednostave jednim od propisanih posebnih izvora prava. Međutim, veliki broj
poslodavaca to nije riješio na odgovarajući način zbog čega su onda obvezni primijeniti odredbe
Zakona o parničnom postupku. Odredbe ZPP-a o dostavi su složene, a njihova primjena vrlo često
prolongira odjavu radnika. Zbog čega je to tako te kako urediti dostavu u radnim odnosima, pročitajte
u nastavku.

Udruga se može pojaviti u ulozi poslodavca i tada su prilikom izvršavanja radnog odnosa, poslodavci
kao i bilo koje drugo trgovačko društvo, obrt, ustanova i slično. Prestanak ugovora o radu može
postati delikatna situacija i za poslodavca i za radnika, stoga valja uzeti u obzir zakonsku proceduru
koju valja slijediti.