Porez na dobit

Hrvatski porezni obveznici se sve češće suočavaju sa situacijama u kojima su obvezni platiti porez u
poreznoj jurisdikciji koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake države, postoji mogućnost da
poslovanje u inozemstvu podliježe plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen
u inozemstvu mora biti evidentiran u poslovnim knjigama te, ako je moguće, uračunat u poreznu
prijavu.
Autor članka analizira računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit odnosno poreza na dobit
po odbitku koji je plaćen u inozemstvu.

Neprofitne organizacije Zakonom o porezu na dobit nisu prepoznate kao porezni obveznik, ali su
prepoznate situacije u kojima su neprofitne organizacije dužne upisati se u sustav poreza na dobit.
Onačinu sastavljanja PD obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2025.
U ovome članku autor ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja
i predaje PD obrasca te računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim
izvještajima.

Obrti, slobodna zanimanja i poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj u pravilu započinju poslovanje
pod sustavom oporezivanja porezom na dohodak. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore,
aktivno je više od 105.000 obrta, dok je broj slobodnih zanimanja i poljoprivrednika značajan, iako
javno nedostupan. U određenim okolnostima, porezni obveznici iz ovih djelatnosti mogu biti obvezni
promijeniti način oporezivanja te prijeći s poreza na dohodak na porez na dobit. Tu promjenu mogu
napraviti i dobrovoljno. Ova promjena ima značajan utjecaj na način računovodstvenog praćenja,
izračun osnovice za oporezivanje i obveze izvještavanja poreznih obveznika. U članku su na primjerima
detaljno objašnjeni postupci i posljedice ovih promjena u svrhu bolje prilagodbe i razumijevanja
obveza koje proizlaze iz njih.

Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 1.000.000,00
eura te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od gospodarske djelatnosti
ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici mogu plaćati porez na
dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća te kako se evidentira u
poslovnim knjigama.

U ovom članku posvetit ćemo se poreznom i računovodstvenom tretmanu prijevoznih sredstava u
ovisnosti o njihovom pogonu. Električni pogon prijevoznih sredstava postao je poprilično aktualan
i zastupljen kroz proteklih nekoliko godina. Države, posebno članice EU dodatno stimuliraju kupnju
električnih ili hibridnih vozila kroz razne poticaje, porezna oslobođenja i slično. Obzirom da se radi
o prijevoznim sredstvima koja uglavnom, neovisno o pogonu koji koriste uglavnom imaju određena
porezna ograničenja u smislu priznavanja troška ili odbitka pretporeza postavljaju se pitanja oko
poreznog statusa nekih drugih prijevoznih sredstava, ali i vrsta pogona.

Poslovni prostori, hale, stanovi, parkirališta, garaže ili druge vrste nekretnina bilo koje vrste i
upotrebe često su sastavni dio imovine poduzetnika neovisno o pravnoj formi. Kako je riječ uglavnom
o značajnim vrijednostima, poduzetnicima je vrlo važno unaprijed analizirati porezni utjecaj postupka
koji s nekretninom planiraju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku rast cijena nekretnina
u posljednjih deset godina iznosio je 62,28 %, no većina tog rasta ostvarena je u proteklih pet godina
kada je rast bio preko 50 %. Sve ovo značajno utječe i na poslovanje poduzetnika odnosno njegov
rezultat, a time i porezne obveze. Kod tržišta koja su dinamična i aktivna nije na odmet očekivati i
potencijalni pad vrijednosti nekretnina u budućnosti, što opet može značajno utjecati na poslovanje
posebno ako su nekretnine stečene u razdobljima visokih cijena uz zaduženja kod banaka. U članku
autor obrađuje računovodstveni i porezni tretman poslovanja s nekretninama kod poduzetnika
obveznika poreza na dobit koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja.

Upravljanje potraživanjima jedan je od glavnih zadataka vođenja brige o imovini društva. U skladu sa
standardima financijskog izvještavanja, potraživanja su resurs koji kontrolira poduzetnik kao rezultat
prošlih događaja i od kojega se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi kod poduzetnika. Redovita
usklađenja stavaka između vjerovnika i dužnika, briga o zastari, naplati potraživanja sudskim putem,
prijavi u stečajnu ili likvidacijsku masu nužna su ne samo kako bi povećali mogućnost naplate, već kako
bi i spriječili negativne porezne posljedice zbog porezno nepriznatih rashoda. U uvjetima smanjenja
likvidnosti gospodarstva, nepoštivanja rokova naplate potraživanja, a u isto vrijeme pod pritiskom
dobavljača i poreznih obveza, poduzetnik mora biti itekako oprezan pri upravljanju potraživanjima. U
članku autor dalje prikazuje računovodstveni i porezni tretman upravljanja potraživanjima.

Transferne cijene po kojima se odvijaju transakcije između povezanih osoba mogu značajno utjecati
na financijski rezultat, a samim time i na oporezivanje dobiti poslovnog subjekta.
S ciljem sprječavanja mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza putem tehnike transfernih cijena
OECD je na međunarodnoj razini razvio smjernice o transfernim cijenama za multinacionalne
kompanije i porezne uprave. Ove smjernice koje poreznim obveznicima i poreznim upravama pružaju
praktične upute za određivanje i kontrolu transfernih cijena Republika Hrvatska je implementirala u
svoju nacionalnu poreznu regulativu kroz Zakon i Pravilnik o porezu na dobit. Porezni obveznici koji
obavljaju transakcije s povezanim osobama dužni su sastaviti dokumentaciju kojom dokazuju da su
transakcije provedene po tržišnim uvjetima uz primjenu načela nepristrane transakcije. U slučaju da
su transakcije provedene po netržišnim uvjetima potrebno je korigirati osnovicu poreza na dobit za
učinke razlika između tržišnih uvjeta i uvjeta po kojima je transakcija provedena.

Vrlo često, osobe koje koriste službena vozila društva koriste ta službena vozila, najčešće osobne
automobile, kako u poslovne, tako i u privatne svrhe. U takvim slučajevima uprave društva vrlo
često donose odluku o utvrđivanju i obračunu plaće u naravi za takve osobe kojima je dopušteno
korištenje prijevoznih sredstava. Obračun se najčešće provodi s isplatom plaće u novcu za rad te se
tom prilikom uplaćuju pripadajući doprinosi i porez u svrhu obračunavanja plaće u naravi. U članku
autor primjerima obračuna i knjiženja pokazuje određene slučajeve obračuna plaće u naravi.

Neprofitne organizacije, iako se sukladno Zakonu o porezu na dobit ne smatraju poreznim obveznicima, dužne su upisati se u registar poreznih obveznika, ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost
kojom stječu neopravdane povlastice na tržištu. O načinu popunjavanja PD obrasca pisali smo u
časopisu Računovodstvo i financije, broj 1/2024. U ovome članku autor ističe specifičnosti neprofitnih
organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD obrasca te računovodstveno evidentiranje
rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima.