Ozljeda na radu izaslanog radnika
Članak se bavi problematikom ozljeda na radu izaslanih radnika koji rade u inozemstvu. Objašnjava
pravne, administrativne i zdravstvene postupke koje radnik i poslodavac moraju slijediti kako bi
ostvarili prava iz sustava socijalne sigurnosti. Naglasak je na razlikama u nacionalnim zakonodavstvima
država članica EU te na važnosti pravovremene i ispravne prijave ozljede. Posebno su analizirani
postupci prijave ozljede kada se ona dogodi u državi članici EU, kao i u državama s kojima Hrvatska
ima sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju. Kroz korištenje elektroničke razmjene podataka,
osigurava se zaštita prava hrvatskih radnika koji su izaslanici u inozemstvu.
Naknada za bolovanje zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.