rad

Pravna osnova radnog odnosa je, u skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu. No moguće je sklopiti
s određenom osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je također rad. Pravna osnova
obavljanja tog posla ne mora nužno biti radni odnos.
Zakon predviđa ugovor o dodatnom radu, omogućujući radnicima dodatno radnopravno aktiviranje
i preko punog radnog vremena kod jednog ili više poslodavaca.
Koje su zakonske mogućnosti, kako ne bismo doveli u pitanje zakonitost obavljanja rada?

Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca odnosno radi u
nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme
40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Koje su zakonske pretpostavke, posebice sada nakon izmjene Zakona o radu, o kakvom se ugovoru
radi, o kakvoj se notifikaciji poslodavca radi i na brojna slična pitanja, autorica odgovara u tekstu
koji slijedi.

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema
zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca
koji su državljani trećih zemalja.
Pitanje rada stranaca rješava se kroz dva propisa, Zakonom o strancima i Zakonom o suzbijanju
neprijavljenoga rada, a postavlja se pitanje kako valja postupiti i kako ta dva propisa koegzistiraju u
praksi.

Osiguravanje dovoljne količine radne snage poslodavcima je posljednjih godina sve veći izazov.
Pitanja kako zaposliti umirovljenika, stranca pa i maloljetnika, itekako su učestala.
Nema zapreke da se mladi radno aktiviraju, no valja uvažiti cijeli niz posebnosti prilikom sklapanja
ugovora o radu i organizacije rada mlade osobe. Države članice Europske unije su se Direktivom
obvezale da će zaštititi mlade ljude od svih specifičnih rizika koji proizlaze iz njihovog nedostatka
iskustva, nepostojanja svijesti o postojećim ili potencijalnim rizicima ili iz njihove nezrelosti.
Kako se nedavno izmijenio Zakon o radu, prikazujemo na što bi poslodavac trebao obratiti pozornost
prilikom zapošljavanja maloljetnika.

Pandemijsko vrijeme uvelo je promjene u odnosima radnika i poslodavaca, samim time i zakonodavaca.
Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim
razvojem novih tehnologija koje pridonose drugačijim navadama u poslovanju. Transparentnost i
predvidivost rada, ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba radnika trendovi su koji
se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorijenjenim u Direktivama. U članku autori obrađuju
temu rada na izdvojenom radnom mjestu i rad na daljinu s pravnog i računovodstvenog aspekta.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.