radnik

Sporazum o prestanku ugovora o radu je najprirodniji način prestanka ugovora o radu. Stranke imaju
pravo odlučiti o sklapanju ugovora o radu i njegovim bitnim sastojcima, jednako tako mogu odlučiti
i o prestanku tog ugovora, opet suglasnošću volja.
U tekstu autorica upućuje na neke okolnosti na koje ipak valja obratiti pozornost prilikom ovakva
iskazivanja volje stranaka i predlaže kako takav sporazum pisano uobličiti.

Početkom 2023. godine na snagu stupa propis koji se detaljno bavi neprijavljenim radom. Na temelju
Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada krajem prosinca na snagu stupa novi Pravilnik kojim se
detaljnije razrađuje vođenje dviju evidencija pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike. Što će se to objavljivati na mrežnim stranicama o poslodavcima i na koji način,
predstavljamo u tekstu koji slijedi.

Početkom listopada 2024. godine na snagu stupa novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca. Još prije ljeta propis je izašao u službenom listu Republike
Hrvatske kako bismo imali dovoljno vremena za prilagodbu poslovanja. Naravno da su se javile neke
nejasnoće, kao prilikom svake prilagodbe novom propisu. Donosimo neka mišljenja Ministarstva
rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Zakon o tržištu rada uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno
usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj
nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i
profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje
na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje
djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Promjene na tržištu rada su posljednjih godina evidentne, stoga je valjalo uskladiti propis.

Zakonom o radu pravo na godišnji odmor povoljnije je utvrđeno za osobe koje koriste pravo na
rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u
razvoju. Radnik odnosno radnica koji nisu mogli iskoristiti godišnji odmor odnosno dio godišnjeg
odmora ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine,
radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
U praksi se javljaju određene nedoumice.

Zakon o radu izrijekom zabranjuje poslodavcu otkazati ugovor o radu radnici za vrijeme trudnoće
odnosno otkazati ugovor o radu radnici ili drugoj osobi koja se koristi nekim od prava vezanih uz
trudnoću, porod odnosno nekog prava s osnova roditeljstva. Zaštita traje za vrijeme korištenja prava
i još narednih petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja navedenih prava.
Što ne znači da radni odnos kao takav u nekim situacijama ipak ne može prestati.

U brojnim edukacijama o promjenama u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca koji izlazi u Nar. nov., br. 55/24. i u primjeni od 1. listopada 2024. godine
u dijelu kojim se uređuju posebne evidencije o fizičkim osobama redovito je pitanje, što je s osobama
koje za poslodavca, ispravnije naručitelja obavljaju poslove temeljem ugovora o djelu, ugovora o
autorskom djelu i slično?
Evidencije o radnicima i radnom vremenu ne odnose se na te osobe.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi,
prirode i ljudskog okoliša. Poslodavci imaju brojne obveze uređene zakonom i podrednim propisima.
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Početkom ove godine u skladu sa sveobuhvatnim promjenama u sustavu plaća javnih službi stupio
je na snagu Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji, između ostaloga, predviđa
intervenciju u ugovore o radu službenicima i namještenicima u skladu sa Zakonom i uredbom koja ima
stupiti na snagu 1. ožujka 2024. Kako su se rokovi bitno približili, naime rok za ponudu izmjene ugovora
o radu u skladu s uredbom je 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe, autorica problematizira
neka sporna pitanja i podsjeća na neka općenita znanja vezana uz izmjenu ugovora o radu.

Godišnji odmor pravo je radnika i obveza poslodavca, u skladu s tekovinama modernih radnih
zakonodavstava. No i nakon godina primjene postoje dvojbena pitanja pri primjeni Zakona o radu
vezano uz temu godišnjih odmora. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
s nekoliko mišljenja nastojalo je razjasniti nejasnu zakonsku normu, no ostaje pitanje jesu li u tome
uspjeli?
Autorica u tekstu problematizira propis i primjenu u svjetlu mišljenja.