Analiza kvalitete korporativnog upravljanja prema Smjernicama OECD-a
Dana 1. listopada 2025. na snagu je stupio Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike
Hrvatske (Nar. nov., br. 102/25.), koji je između ostaloga propisao i obvezu provođenja analize
kvalitete korporativnog upravljanja državnih poduzeća. Glavna uloga u provedbi analize kvalitete
korporativnog upravljanja dodijeljena je Ministarstvu financija koje bi trebalo utvrditi metodologiju
za izračunavanje indeksa kvalitete korporativnog upravljanja te izračunavati taj indeks. Prilikom
provedbe analize kvalitete svakako bi se trebalo pridržavati Smjernica OECD-a jer jedino uspješno i
kvalitetno korporativno upravljanje državnim poduzećima preduvjet je za ulazak Hrvatske u OECD.
Budućnost digitalizacije i AI u reviziji financijskih izvještaja
Digitalizacija je duboko ušla u sve pore revizijskog procesa od analize do primjene financijskih
podataka. Još veći iskorak predstavlja ubrzana implementacija umjetne inteligencije, posebno
LLM modela. Autorica referata detaljno ukazuje na ulogu umjetne inteligencije, njene prednosti i
ograničenja u reviziji financijskih izvještaja. Također, u radu se ukazuje na nove zahtjeve i znanja
revizora koja zahtijeva umjetna inteligencija.
Uloga revizije u postupku povećanja temeljnog kapitala
Provođenje revizije financijskih izvještaja predstavlja zakonsku obvezu propisanu Zakonom o reviziji
i Zakonom o računovodstvu. Osim obvezne godišnje revizije, trgovačka društva podliježu i reviziji u
slučaju statusnih promjena sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Takve statusne
promjene uključuju povećanje temeljnog kapitala, pripajanje, spajanje, priključenje, podjelu te
preoblikovanje trgovačkog društva. Sve navedene promjene unose se u temeljne akte društava
– izmjenama statuta kod dioničkih društava (d.d.) odnosno društvenog ugovora kod društava s
ograničenom odgovornošću (d.o.o.) – te se potom evidentiraju upisom u sudski registar. U nastavku
članka bit će obrađena potreba provedbe revizije u kontekstu povećanja temeljnog kapitala, kroz
prikaz relevantnih revizijskih i računovodstvenih standarda, kao i kroz analizu pravnih i poreznih
aspekata ove radnje.
Značaj revizorske dokumentacije u procesu revizije financijskih izvještaja
Tijekom provedbe revizije financijskih izvještaja, revizor je obvezan prikupiti odgovarajuće revizijske
dokaze te ih sustavno dokumentirati u obliku revizijske dokumentacije. Temeljita i sveobuhvatna
dokumentacija omogućuje revizoru izražavanje revizorskog mišljenja s višom razinom razumnog
uvjerenja te izradu vjerodostojnog revizorskog izvješća. Sadržaj i oblik radne dokumentacije uređeni
su Zakonom o reviziji te Međunarodnim revizijskim standardima (u daljnjem tekstu: MRevS-ima).
U daljnjem tekstu rada bit će prikazani relevantni propisi koji određuju postupke izrade,
strukturiranja i pohrane revizijske dokumentacije (radnih papira i revizorskih mapa), kao i njezin
izgled, svrha te propisi koji se odnose na nadzor i kontrolu nad vođenjem navedene dokumentacije.
Odabir uzoraka kao dio revizijskog postupka
Tijekom provođenja revizije, revizor se koristi različitim alatima kako bi stekao objektivnu sigurnost da
su podaci u knjigama klijenta ispravno prikazani odnosno u slučajevima kada je potrebno usporediti
računovodstvene informacije s fizičkom dokumentacijom. Jedan od tih alata je upotreba uzoraka u
reviziji financijskih izvještaja. Zbog vremenskih ograničenja i praktičnih razloga, u praksi je vrlo teško
revidirati sve transakcije poduzetnika. U takvim slučajevima, revizor odabire reprezentativan uzorak
tih transakcija na kojima će provesti revizijske postupke, procijeniti kontrolne mjere ili provjeriti
ispravnost prikaza salda u knjigama poduzetnika. U daljnjem tekstu, autor će objasniti postupak
upotrebe uzoraka, način izbora pristupa korištenju uzoraka, dokaznu provjeru koja se provodi prilikom
upotrebe uzoraka u reviziji, kao i rizike povezane s njihovom upotrebom, s ciljem točnog utvrđivanja
potrebnih uzoraka koji će omogućiti revizoru da izda svoje mišljenje.
Sukob interesa u postupcima javne nabave sufinancirane iz EU fondova
Predmet ovoga članka je sukob interesa u postupcima javne nabave sufinancirane iz EU fondova.
Europska Komisija u izvršenju proračuna Unije vrlo ozbiljno pristupa zaštiti financijskih interesa te je
poseban naglasak stavljen na provjeru sukoba interesa, prijevare, korupcije i dvostrukog financiranja.
Mogući ili navodni sukobi interesa mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku. Sukob interesa u postupku
javne nabave koji se ne riješi na ispravan način ima utjecaj na pravilnost postupaka. On vodi do
povrede načela transparentnosti, jednakog postupanja i/ili nediskriminacije koja moraju biti
poštovana u javnom ugovoru, kako je propisano u članku 102. Financijske uredbe.
Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti i njezina implementacija u nacionalno zakonodavstvo
Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (dalje u tesktu: CSRD) stupila je na snagu 5.
siječnja 2023. godine te je u nacionalno zakonodavstvo implementirana, između ostaloga, kroz novi
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), kao i kroz Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 127/17., 27/24.
i 85/24.).
Ovom Direktivom uspostavljaju se standardi objava o održivosti za sva velika poduzeća, matična
društva velikih grupa, male i srednje poduzetnike i poduzetnike iz trećih zemalja.
Standardizirano izvješćivanje o održivosti omogućit će usmjeravanje kapitala u održiva ulaganja,
pomoći poduzetnicima pri učinkovitijem upravljanju rizicima te će doprinijeti izgradnji snažnijeg i
stabilnijeg gospodarskog sustava. Implementacija CSRD Direktive u Zakon o računovodstvu te Zakon
o reviziji pruža jasna pravila o obveznicima, sadržaju i obliku izvješćivanja o održivosti te je cilj ovoga
članka pobliže opisati njihove izmjene u kontekstu navedene Direktive i njezin potencijalni utjecaj na
poduzeća, s naglaskom na institucionalne ulagatelje, kao i gospodarski sustav u cjelini.
Revizija ugovora o javnoj nabavi financiranih iz EU fondova
Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju na raspolaganju su rekordni iznosi financijskih sredstava
iz EU proračuna za financiranje projekata. Za njihovu provedbu, Republika Hrvatska određuje tijela u
sustavu upravljanja i kontrole, a jedno od ključnih tijela u sustavu je tijelo za reviziju koje izvještava
Europsku komisiju o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u
Republici Hrvatskoj te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i
izvršenih transakcija. Poseban naglasak stavlja na reviziju ugovora o javnoj nabavi budući da je
dosadašnja praksa pokazala da se većina nepravilnosti u korištenju EU sredstava odnosi upravo na
postupke javne nabave.
Revizija povećanja temeljnog kapitala
Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom
statusnih promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s
odredbama Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva,
priključenje trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog
društva i preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim
aktima trgovačkih društava na način da se vrše izmjene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili
društvenom ugovoru o osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi
do upisa u sudski registar. Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja
temeljnog kapitala kroz prikaz revizijskih i računovodstvenih standarda te pravnog i poreznog
segmenta provedbe navedene radnje.
Financijske korekcije u postupcima javne nabave u projektima sufinanciranim iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Predmet ovoga članka su financijske korekcije u postupcima javne nabave u projektima sufinanciranim
iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Financijska korekcija je instrument kojim se nakon što
je nadležno tijelo utvrdilo nepravilnost koju je počinio prijavitelj i/ili partner prijavitelja odnosno
korisnik i/ili partner korisnika bespovratnih sredstava, umanjuju bespovratna sredstva iz ugovora
o dodjeli bespovratnih sredstava ili nalaže povrat cijelog ili dijela financiranja isplaćenog korisniku.
Ako se revizijom utvrdi nepravilnost bilo prilikom provođenja postupka javne nabave, bilo prilikom
same provedbe Ugovora, revizori za istu propisuju financijsku korekciju sukladno Pravilima o
financijskim korekcijama.1