satna osnovica

Od 1. ožujka 2025. godine očinski dopust traje 20 radnih dana za rođeno jedno dijete odnosno 30
radnih dana za rođene blizance ili istodobno rođenje više djece. Za razliku od ostalih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora, očinski dopust se računa u radnim danima, a ne u kalendarskim. Što
sve trebate znati o ostvarivanju prava na očinski dopust, njegovoj prijavi putem obrasca JOPPD,
izračunu naknade i ostalim važnim detaljima – saznajte u nastavku.

Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.

Trajanje očinskog dopusta se za razliku od drugih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
računa u radnim danima (ne u kalendarskim) i koristi se u neprekidnom trajanju. U očinski dopust se
ubrajaju samo dani u kojima zaposleni otac inače radi prema rasporedu radnog vremena. Ako nema
obvezu raditi u dane vikenda, blagdane i neradne dane, ti dani mu se ne ubrajaju u dane očinskog
dopusta. Samozaposlenom ocu se prema zdravstvenim propisima tjedan računa kao šest radnih dana
neovisno o radnom vremenu u kojemu obavlja djelatnost. Kako se utvrđuje visina naknade plaće
odnosno novčane naknade za vrijeme korištenja očinskog dopusta i kako se očinski dopust iskazuje u
obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku članka.

Radnik koji je odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede (dalje:
bolovanje) ostvaruje pravo na naknadu plaće. Trošak naknade plaće za bolovanje je podijeljen
između poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na način da za prva
42 dana bolovanja radnika (7 dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac na
svoj teret, a od 43. dana (8. dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac, ali na
teret sredstava HZZO-a. Iznimka su radnici koji su navršili 70 godina starosti i radnici upućeni na rad
dok se nalaze u trećoj državi. Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i načelo
primjene povoljnosti za radnike, visinu naknade plaće za prva 42 dana bolovanja uređuje poslodavac
izvorima radnog prava.