stope amortizacije

Svaki poduzetnik dužan je, prije početka korištenja osnovnog sredstva, procijeniti korisni vijek
upotrebe temeljem kojega utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije. Sukladno
HSFI-u 6 odnosno MRS-u 16 poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem jednom na
kraju svake poslovne godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog vijeka
upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu
računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim procjenama i
daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno promjene stopa
amortizacije dugotrajne materijalne imovine.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja te poljoprivrede
i šumarstva, od koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka, dužni su voditi poslovne
knjige primjenjujući načelo blagajne. Ako se obavljajući djelatnost koriste dugotrajnom imovinom
čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 665,00 €, a vijek trajanja dulji od godine dana, tada
dugotrajnu imovinu iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI.
Obrazac DI poreznim obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije.
Međutim, dugotrajna imovina koja se može samostalno koristiti, bez obzira na vijek trajanja (kraći ili
duži od 1 godine), a čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 665,00 €, otpisuje se jednokratno
kroz izdatke poslovanja te se ne evidentira u Popisu dugotrajne imovine, već se izdatak iskazuje u
Obrascu KPI pod uvjetom da je plaćena.

Trošak amortizacije koji se evidentira kao rashod izvještajnog razdoblja ovisi o dva glavna faktora,
amortizacijskoj osnovici i vijeku upotrebe. Procjena vijeka upotrebe, kao i procjena amortizacijske
osnovice vrlo su značajni postupci koji se provode pri sastavljanju financijskih izvještaja. U brojnim
slučajevima potrebno je konzultirati stručnjake iz drugih područja kako bi pružili informaciju o korisnom
vijeku upotrebe ili o broju jedinica koje imovina može proizvesti. Amortizacija se ponekad koristi kao
kratkoročni element smanjenja porezne osnovice korištenjem stopa amortizacije koje su kao takve
maksimalno dopuštene poreznom regulativom. Takav slučaj često dovodi do skrivenih pričuva ili
obrnuto skrivenih gubitaka. U članku autor u kratkim crtama obrađuje određene predradnje koje su
bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.

Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva, procjenjuje korisni vijek upotrebe temeljem
kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije. Sukladno HSFI 6 odnosno MRS
16, poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem jednom na kraju svake poslovne
godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog vijeka upotrebe, poduzetnik
treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu računovodstvene
procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim procjenama i daje primjere
evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno promjene stopa amortizacije
dugotrajne materijalne imovine.

Kraj kalendarske godine, većini poduzetnika u Republici Hrvatskoj u pravilu je i kraj poslovne godine.
Kako se približava završetak obračunskog razdoblja u smislu izvještavanja računovodstvo sve
intenzivnije provodi kontrole usklađenosti računovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem i provodi
kontrole knjiženja uspoređujući analitiku, sintetiku, privremene obračune amortizacije, kontrolu i po
potrebi test revalorizirane vrijednosti dugotrajne imovine. U članku autor u kratkim crtama obrađuje
određene predradnje koje su bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.