Trgovina

Djelatnost trgovine može se obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao posredovanje u prodaji
robe. Zakonom o trgovini propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme, mjere zabrane
nepoštenog trgovanja te nadzor i upravne mjere. Pojedini oblici trgovine imaju određene posebnosti vezano
za obračun PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda i rashoda poslovanja te u utvrđivanju
rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne događaje specifične za djelatnost trgovine ukazujući
na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.

Internet trgovina je nesumnjivo naša svakodnevica, no odlučimo li se na poduzetnički pothvat valja
dobro poznavati pravnu osnovu poslovanja. Od samog početka poslovanja, preko isticanja cijena,
prigovora potrošača do omogućavanja jednostranog raskida od strane potrošača u roku 14 dana bez
navođenja razloga.
Internet kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.

Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine sklopljen je u rujnu 2024., a stupa na snagu i primjenjuje
se od 1. studenoga 2024. godine, s rokom važenja tri godine. U tijeku je procedura utvrđivanja
javnog interesa za proširenje njegove primjene na sve poslodavce i radnike u djelatnosti trgovine. U
djelatnosti trgovine aktivno je 26.409 trgovačkih društava i 8.117 obrtnika (podaci za ožujak 2024.)
koji zapošljavaju više od 220.000 radnika.
Članak sadrži prikaz prava radnika ugovorenih Kolektivnim ugovorom za trgovinu, s naglaskom
na radno vrijeme, odmore i dopuste, plaće, dodatke na plaću i druga materijalna prava radnika u
trgovini.

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije mogu se na tržištu pojaviti u ulozi trgovca i tada postoji
cijeli niz obveza prema Zakonu o zaštiti potrošača koje su obvezni izvršavati.
Prodavati vlastite proizvode ili kupovati proizvode koji se stavljaju na tržište, velika je razlika.
Autorica u osnovnome obrađuje čitav niz obveza, kao što su označavanje proizvoda, isticanje cijena,
prigovor potrošača i slično.

Djelatnost trgovine može se obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao posredovanje u
prodaji robe. Zakonom o trgovini propisani su uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme,
mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor i upravne mjere. Pojedini oblici trgovine imaju
određene posebnosti vezano za obračun PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda
i rashoda poslovanja te u utvrđivanju rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne
događaje specifične za djelatnost trgovine ukazujući na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije
sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.

Nove tehnologije imaju nemalu ulogu u osvajanju tržišta i stvaranju konkurentske klime. Internet
kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.
Djelatnost je visokoregulirana kroz Direktive i naše propise, nastoje se zaštititi potrošači, ali i olakšati
poslovanje trgovcima.

Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Prema
novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su
trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini
odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata od 90 sati tjedno, dodaje
15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje, što čini 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
petka.

Posebni propis koji uređuje djelatnost trgovine je Zakon o trgovini. Trgovcem se prema ovome zakonu
smatra svaka pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja
usluga u trgovini. Osim propisa o trgovini za poslovanje trgovca važne su i odredbe Zakona o zaštiti
potrošača te odredbe poreznih propisa. Autorica u članku piše o obvezama trgovaca vezano za
evidencije o stanju robe u trgovini propisane člankom 16. Zakona o trgovini. Tema je obrađena s
aspekta poreznih propisa, propisa o trgovini te propisa za zaštiti potrošača.

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije smatraju se trgovcima ako prodaju svoje proizvode
potrošačima. Udruga je, kao i svaki drugi prodavatelj, obvezna potrošaču prodanu robu predati bez
nedostatka. No ako se nedostatak ipak pojavi tko je odgovoran za materijalne nedostatke, za koje
nedostatke uopće postoji odgovornost, što treba poduzeti kupac, rokovi u kojima se radnje imaju
poduzeti, samo su neka od pitanja koja nam se nameću.

Djelatnost trgovine normativno je uređena Zakonom o trgovini. Zakonom su propisani uvjeti za
obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme, mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor
i upravne mjere. Trgovina se može obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao
posredovanje u prodaji robe. Navedeni oblici trgovine imaju određene posebnosti vezano za obračun
PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda i rashoda poslovanja te u utvrđivanju
rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne događaje specifične za djelatnost trgovine
ukazujući na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.