Poslovni modeli tvrtki te njihove prednosti i nedostaci važni zaplaniranje i kontrolu poslovanja
Za kvalitetno upravljanje poslovnim subjektom menadžmentu su potrebne relevantne i kvalitetne
informacije. Upravljanje tvrtkom uvijek započinje planiranjem rezultata, kao i inputa kojima će se
rezultat ostvariti (potrebna imovina, usluge i rad zaposlenih). U svim fazama odvijanja poslovnih
procesa implementirana je funkcija kontrola. Nakon ostvarivanja planiranih aktivnosti provode se
analize kojima se utvrđuju odstupanja između planiranih i ostvarenih efekata. Da bi menadžment
tvrtke mogao donositi odluke (planirati) rezultate i potrebne inpute treba dobro poznavati tip
odnosno, vrstu poslovnog modela u kojemu obavlja poslovne aktivnosti. Upravo u ovom članku autor
navodi i obrazlaže tipove i vrste poslovnih modela te njihove prednosti i nedostatke relevantne za
planiranje i kontrolu procesa.
Relevantni troškovi kao kriterij kratkoročnog i dugoročnog odlučivanja o prodajnim cijenama
Odlučivanje o prodajnim cijenama je u uvjetima inflacije iznimno značajan dio poslovne politike
poduzeća. Poduzetnici donose odluke o prodajnim cijenama na kratkoročnom ili dugoročnom
horizontu. U članku su ilustrirana dva edukativna primjera odlučivanja o prodajnim cijenama s ciljem
analize kriterija koje menadžment treba koristiti u donošenju odluka o prodajnim cijenama.
Oporezivanje nagrade stečajnog upravitelja, povjerenika u predstečajnom postupku i povjerenika u stečaju potrošača
Ministarstvo financija – Porezna uprava – Središnji ured PU je izdalo službeni odgovor na pitanje o
načinu oporezivanja nagrade stečajnih upravitelja (Broj klase: 410-01/23-01/65; Urudžbeni broj:
513-07-21-01-23-2 od 14. 6. 2023.). Odgovor se odnosi na oporezivanje stečajnih upravitelja i sudskih
vještaka, a iz sadržaja se može zaključiti kako je ključna dvojba postavljenog pitanja vezana uz to može
li se dohodak ovih osoba oporezivati prema propisima koji uređuju oporezivanje porezom na dobit.
Iz odgovora Ministarstva financija proizlazi kako se nagrada stečajnog upravitelja može oporezivati
na tri načina: kao dohodak od samostalne djelatnosti, kao drugi dohodak i kao ostvarena dobit.
Fiskalni teret kojemu podliježe ostvarena nagrada nije jednak i ovisi o izabranom načinu oporezivanja,
što motivira stečajnog upravitelja da izabere način utvrđivanja dohotka koji je za njega osobno
najisplativiji, a to mu porezni propisi dozvoljavaju. Prema stečajnim propisima nagrada stečajnog
upravitelja određuje se u bruto iznosu pa se nameće pitanje bi li stečajni sudovi pri utvrđivanju visine
nagrade trebali voditi računa i o fiskalnom teretu kojim je ta nagrada opterećena jer nejednaki porezni
teret rezultira nejednakim iznosom koji ostaje stečajnom upravitelju nakon plaćanja propisanih
javnih davanja.
U članku se objašnjava porezno opterećenje za svaki od tri moguća načina oporezivanja nagrade
stečajnog upravitelja i povjerenika u predstečajnom postupku te nagrade koju ostvaruje povjerenik
u stečaju potrošača koji nagradu naplaćuje od građanina nad čijom imovinom se provodi stečaj
potrošača.
Porezni i računovodstveni aspekt EU programa mobilnosti – Erasmus+
Ustanove svih razina obrazovanja i druge organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane pravilima
o korištenju bespovratnih sredstava iz EU programa Erasmus+, mogu preko Agencije za mobilnost
ostvariti bespovratna sredstva namijenjena provođenju određene mjere iz toga programa i tako
realizirati projektnu aktivnost za koju su sredstva odobrena. Svrha provođenja programa mobilnosti
vezana je cjeloživotno učenje, razmjenu iskustava i dobre prakse, upoznavanje kulture i različitosti
drugih naroda i država, što sve doprinosi intelektualnoj izgradnji pojedinca kao građanina EU. Detaljne
informacije o prijavi programa dostupne su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost koja je u
RH ovlaštena za realizaciju i nadzor programa mobilnosti. Informacije o prihvatljivim troškovima za
pojedinu mjeru odnosno za pojedini program u okviru te mjere, dostupne su u posebnim brošurama
Agencije za mobilnost.
U sljedećem članku, autorice pojašnjavaju razliku između službenih putovanja i primitaka fizičkih
osoba kojima te osobe podmiruju troškove vezane uz provođenje mobilnosti, jer su primici po osnovi
mobilnosti u hrvatskom poreznom zakonodavstvu drugačije uređeni. Također, u članku se ukazuje na
način knjiženja bespovratnih sredstava namijenjenih za provođenje programa i knjiženja programom
učinjenih izdataka.