Broj pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu neprestano raste – prema podacima Porezne uprave,
2024. godine bilo je oko 112 tisuća iznajmljivača, što je čak 15 tisuća više nego dvije godine ranije. I dok
brojke rastu, s njima dolaze i nova pravila. Jer, uz to što turizam puni proračun, sve više utječe i na cijene
stanova, dostupnost stanovanja i opterećenost infrastrukture – osobito u obalnim gradovima.
Upravo zato u posljednje dvije godine država je krenula ozbiljnije regulirati ovaj sektor. Osim što je
krajem 2023. donesen Zakon o turizmu, od 1. siječnja 2025. na snagu su stupile i izmjene niza propisa
– Zakona o porezu na dohodak, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o upravljanju zgradama.
Među najvažnijim promjenama ističe se uvođenje razlike između “iznajmljivača” i “domaćina” –
domaćin mora imati prebivalište u županiji gdje iznajmljuje. Ta razlika otvara vrata potencijalnom
novom načinu oporezivanja u budućnosti.
Paušalni porez po krevetu i dalje je najčešći model oporezivanja dohotka pružatelja ugostiteljskih
usluga u domaćinstvu – neovisno o tome radi li se o iznajmljivaču luksuzne vile ili jednostavnog
apartmana uz magistralu. No sve je više rasprava o tome koliko je taj model zapravo pravedan.
Ovaj članak detaljno analizira regulativne promjene za djelatnosti iznajmljivanja smještaja u turizmu
od početka 2025. godine.
Posebna pozornost posvećena je i tzv. nekomercijalnom smještaju odnosno stanovima i kućama koje
se u službenim evidencijama ne vode kao registrirani smještaj za turizam, ali se svejedno koriste i u te
svrhe. Prema Popisu stanovništva iz 2021., u RH je više od 230 tisuća objekata koji se koriste isključivo
za odmor. Zanimljiv je podatak da je više od 53 tisuće nekretnina prodano strancima u zadnjih pet
godina; najviše Slovencima, Nijemcima i Austrijancima. Sve to dodatno otežava pristup stambenom
prostoru lokalnom stanovništvu, a posebno je osjetljivo pitanje kada se takve nekretnine koriste za
neprijavljeno turističko iznajmljivanje.
Kako se zapravo oporezuje djelatnost iznajmljivanja smještaja u turizmu? Je li riječ o najmanje
oporezovanoj djelatnosti u RH? Što donosi razgraničenje domaćina od drugih iznajmljivača i hoće li
to u budućnosti donijeti novu poreznu politiku? Kakav je utjecaj nekomercijalnog smještaja?
Odgovore na ta, ali i druga pitanja – uključujući kako se računa indeks turističke razvijenosti, zašto
su apartmani u višestambenim zgradama pod posebnom lupom i što zapravo znači biti domaćin –
donosi ovaj rad.
2025ČlanciGranske specifičnostiRačunovodstvo i financijeSrpanjUgostiteljstvo i turizam